Južna Amerika – Popis putopisa

Južna Amerika je veliki izazov od davnina. Naša ekipa autora koja je boravila u njoj nije velika, ali su putopisi vrhunski. Zahvaljujemo posebno Kapetanu koji je napisao Americu Latinu, kao i Pacifik i Čile. Ivana je bila mjesec dana u faveli Rija, a Arjana u Rio de Janeiru turistički, kroz koji nas vodi i Ivan.

‘…Tri smo dana plovili direktno na jug uz čileansku obalu. Vrijeme je postajalo sve lošije i valovi sve veći. Trećeg dana smo se uvukli u kanal i tako skoro cijeli dan navigali izmedju otoka i hridi do ulaska u “Estrecho Magallanes” iliti Mageljanov prolaz…’

“…Rio de Janeiro ili u prijevodu s portugalskog Siječanjska Rijeka, po mom, ali i po mišljenju mnogih putnika, jedan je od najljepših gradova na svijetu…”

“…Kad sam vidjela Rio iz zraka i gledala minute koje je odbrojavao monitor, učinila sam ono što sam rekla napraviti kad budem prvi put u Riu – zapjevala glasno pjesmu ” Samba do aviao” mog dragog, najdražeg Toma Jobima…”

“…S jedne strane, drago mi je da se moja idealizirana slika Brazila promijenila. Od romantizirane verzije općeg mjuzikla sambe i capoeire po ulicama, plaža, šarenila, egzotičnih živinica, prekrasnih ljudi svugdje i predivnog jezika, doći na jedno mjesto obojano realizmom i naturalizmom zapravo mi je otvorilo skroz drugu dimenziju Brazila, za koju sam znala da je tamo, ali kad to doživiš, drugačije je o tome i pričati i razmišljati…”

“…Po putu sam htio fermati na jednom od bezbrojnih školja u Pacifiku i iskrcati Nenota i pet-šest članova posade kako bi zabili našu Mitsui zastavu na vrh školja, u stilu Amerikanaca prilikom iskrcavanja na Iwo Jimu. Međutim, to mi je propalo jer nam London nije odobrio stajanje i sitne poslove u makini…”

“Mora da su bogovi umiješali svoje prste, iskusno mi “podmetnuvši” Gibonnija i ovu pjesmu kao sudbonosne tragove bijele smrti propale ljubavi i preduboke vode što ostadoše iza mene. Znam, još jutros su je servirali i postavili na repertoar mojih sjećanja umjesto jela na ovom brodiću.”

“Dugo vremena maštao sam o tome da posjetim Južnu Ameriku. Ne znam što me je točno nagnalo na to da imam jaku želju za posjetiti upravo taj kontinent, ali neka čežnja za time nesumnjivo je rasla u meni već dulje vrijeme.”

“Na ovome mjestu možete naučiti o povijesti pivarstva u Brazilu, procesu proizvodnje piva, sastojcima, vrstama čaša za piva i razne druge informacije. U svakom slučaju, bilo je zanimljivo iskustvo, a na kraju možete zadržati i čašu koju ste dobili na početku. Bio sam iznenađen kada sam vidio koliko raznih vrsta čaša za pivo u stvari postoji.”

Godina 1502., osim što je bila godina kada je otkriven Brazil, također je bila godina kada je osnovan Rio de Janeiro. Točnije, to se dogodilo u siječnju 1502. godine. S obzirom da su Portugalci po dolasku u ovo područje mislili da grad leži na rijeci, grad je dobio ime Rio de Janeiro (Rio – rijeka, janeiro – siječanj, što bi značilo da ime grada u prijevodu znači Siječanjska rijeka). Doduše, tek su kasnije postali svjesni da grad ne leži na rijeci, već da se radi o zaljevu.

Zanimljivost koju smo vidjeli tijekom plovidbe bila je Fenda de Nossa Senhora. Radi se o nesvakidašnjem prirodnom fenomenu. Točnije, riječ je o kamenoj formaciji koja stvara skriveni bazen sa slanom vodom. U toj pukotini, odnosno procjepu između dvije velike stijene, smješten je i kip Gospe, koji su ondje postavili lokalni ribari, čime su prirodnoj ljepoti ovog mjesta pridodali kulturnu i povijesnu dimenziju. Koliko sam uspio istražiti, ova pukotina pojavila se tijekom jedne velike oluje u 18. stoljeću. Lokalno stanovništvo bilo je prestravljeno nemirnim morem i jakim vjetrovima kada se začuo božanski glas koji je tražio da se kip Gospe od Začeća postavi na sigurno mjesto na Praia Grande. Kip je tako postavljen u malu nišu u stijeni. Nakon ovog vjerskog čina, oluja se smirila, a kip je ostao zaštićen u pukotini, što mnogi smatraju pravim čudom. U svakom slučaju, Fenda de Nossa Senhora mnogo je više od turističke atrakcije. Radi se o mjestu koje je ispunjeno značajem i važnošću za Arraial do Cabo, s obzirom da je riječ o specifičnom fenomenu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova stranica koristi Akismet za smanjenje neželjene pošte. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.

Scroll to Top