Potsdam

 

Autor: Slavica D.

Potsdam, zeleno-plavo predgrađe Berlina

 

Užitak u botaničkom vrtu

Užitak u botaničkom vrtu

Vrtovi

Vrtovi

Ako se zateknete u Njemačkoj i želite upoznati zeleno-plavi grad, koji se najvećim dijelom sastoji od jezera i parkova, onda se slobodno zaputite u Potsdam. Ovdje ćete vidjeti kako su kraljevi znali uživati u punom smislu te riječi. A uživaju sada i njegovi stanovnici, kao i brojni turisti koji ovdje dolaze odmarati dušu i diviti se čudesnim ljepotama.

Smješten tik do Berlina, pruža sasvim drukčiju sliku od svog golemog susjeda. Kad ga ugledate, odmah vam je jasno zašto je pruski kralj Friedrich Veliki izabrao baš njega za svoj dvor i ljetnu rezidenciju.

Sanssouchi 1

Sanssouchi 1

Parkovi i jezera na sve strane

Parkovi i jezera na sve strane

Veličanstveni park Sanssouci sa svojim vrtovima, fontanama i prekrasnim građevinama zaštitni je znak modernog Potsdama, iako se čini preveličanstven za doslovan prijevod svog imena: ‘bez brige’ (franc.) Taj kralj je, kao i većina kraljeva, sasvim razumljivo želio imati neko tajnovito mjesto gdje bi se sklonio od očiju javnosti i opustio za svoju dušu. Dobro, za tu prigodu nije napravio baš kućicu već cijeli ogromni kompleks dvoraca i parkova, i za tu galantnost svi smo mu danas zahvalni. Kažu da je ovo najljepše predgrađe Berlina, smješteno u šumskom krajoliku ispresijecanom rijekama i jezerima. Ovdje je nekad završavao Berlinski zid, točnije granica između zapadnog Berlina i Istočne Nejmačke išla je sredinom mosta Glienicker preko rijeke Havel. Ovaj most je zapamćen kao mjesto razmjene ratnih zarobljenika-špijuna za vrijeme hladnog rata između SAD i SSSR-a.

Potsdam je dosta stradao u 2.sv.ratu, a zatim je i vlast DDR uništila brojne spomenike. No nakon ujedinjenja 1990.g. pokrenuta je obnova povijesnih zdanja što je u velikoj mjeri i napravljeno.

Željeznička stanica Potsdam

Željeznička stanica Potsdam

Želeći na pravi način doživjeti ljepote ovog grada, izabrali smo sunčan dan, kad smo se iz Berlina zaputili S-Bahnom na polusatnu vožnju. Odmah na stanici (Hauptbahnhof) sve nas je čekao turistički bus i bez ikakvih voznih karata odvezao sve prispjele putnike prema ulazu u dvorac Sanssouci. To nas je obradovalo, jer ionako nismo znali kako bismo se tamo prevezli. Na ovom busu pisalo je jednostavno ‘Sanssouci’ i svi smo bez puno priče ušli u njega. Čim su se svi putnici iz vlaka ukrcali, on je krenuo. Bili smo malo podozrivi, ali na kraju nam se svidjela ljubaznost domaćina, koji je na sve ostavio pozitivan prvi dojam.

Na ulazu u kompleks palača vlada velika gužva. Izgleda kako su svi mislili isto što i mi: iskoristiti lijep dan za obilazak ovog zanimljivog grada. Prodaju se raznoliki suveniri, prospekti, razglednice, slasni zalogaji za utažiti glad … A onda smo se obreli na platou ispred palače, na uzvisini s koje se istog trenutka, bez imalo najave, pruža pogled na cjelokupan park s fontanama ispod nas. Pogled vrijedan divljenja izaziva naše uzvike. Većina se tiska na tom platou, stvorila se gužva, kao da dalje ne namjeravaju poći. I mi smo oduševljeni, odmah smo zauzeli klupu s koje se pruža dobar pogled, da za početak dođemo sebi i postupno upijemo sve ljepote koje su se ukazale.

Zelenilo na katove

Zelenilo na katove

Zelene oaze

Zelene oaze

Osim dvorca, Fridrich II Veliki je sagradio i galeriju, palaču za goste, orangeriju, kineski paviljon, a kasnije i Novu palaču. Prema osobnoj želji kralj je pokopan unutar ovog kompleksa, pored svojih 7 pasa. Na nadgrobnoj ploči uvijek mu netko ostavi cvijet, ali i krumpir! – kao znak zahvalnosti što je svoje suvremenike naučio jesti gomolje umjesto dotadašnjih listova krumpira, od kojih im je bilo zlo. Jadni ljudi, patili su se u neznanju, dok im njihov Veliki kralj nije odao tajnu najbolje hrane. Moglo bi se reći, bio je i kralj krumpira!

Univerzitet u Novoj palači

Univerzitet u Novoj palači

U parku

U parku

Njegov otac, Fridrich Vilim Brandenburški smanjio je raskoš dvora i stvorio od Njemačke jaku vojnu silu. Također je osnovao i posebnu postrojbu visokih vojnika, ‘vojsku divova’, koje nije slao u borbu, da im se ne bi nešto dogodilo, već su mu služili za zabavu, da uživa gledajući ih kako marširaju dvorcem i parkovima. Čak ih je pokušao ‘uzgajati’, tj. spajati visoke muškarce i visoke žene, no ta ideja nije bila najpametnija jer je proces bio spor, a nije garantirao visokim muškim potomcima. Provodio je metode nagrađivanja roditelja ako mu daju visoke sinove za vojnike, a koristio je i metode otimanja. Kad je bio loše volje, ti vojnici su se maskirali u životinje (npr. medvjede) i zabavljali ga. Čudan neki kralj, reklo bi se nastran. Zvali su ga ‘kralj vojnika’. Želio je i svog sina, već spomenutog Friedricha II, pretvoriti u vrsnog vojnika, ali to mu nije sasvim uspjelo, jer je sin bio skloniji nauci, kulturi, umjetnosti. I naslijedivši ogromno bogatstvo od oca, uživao je trošeći ga za lagodan život. Bio je najobrazovaniji vladar u Europi tog doba.

Prekrasna Nova palača parka Sanssouchi bila je centar zloglasnih povijesnih odluka: tu je potpisom Deklaracije o ratu proglašeno ratno stanje 1914.godine. Zatim, tu je utemeljen početak Trećeg Reicha.

Pred Kineskom kućom

Pred Kineskom kućom

Kineska kuća čaja

Kineska kuća čaja

Svidjela mi se Kineska kuća, kao vrtni paviljon, koji ukrašava Sanssouci park po želji Friedricha Velikog. U to vrijeme bila je moda kineskog nakićenog stila gradnje. Tu su se odvijala mnoga društvena događanja, pa je kralj naredio izgradnju i kineske kuhinje u blizini. Nekoliko godina kasnije izgrađena je Dragon kuća, u obliku kineskih pagoda, na sjevernom rubu parka. Dobila je ime po 6 zmajeva na uglovima njegovih konkavnih krovova. Pažnju plijeni i velika vjetrenjača, napravljena u nizozemskom stilu. Zbog ratnog požara koji ju je dosta oštetio, rekonstruirana je i opremljena novim mehanizmom za mljevenje.

Parkovi oko Charlottenhofa

Parkovi oko Charlottenhofa

Fontana blizu Rimskih kupki

Fontana blizu Rimskih kupki

Nedaleko od ove, a smještena u istom kompleksu, nalazi se još jedna lijepa palača, zvana Charlottenhof. Tu je bila kraljeva ljetna rezidencija. Bijele boje sa idiličnim vrtom, služila je kralju za mirne šetnje. Blizu nje su Rimske kupke (Die Romischen Bader). Čine ih grupa objekata iz 19.stoljeća, po uzoru na stare rimske kuće. Ovdje su najznačajnija unutarnja kupatila po čemu je kompleks dobio ime. Svakako, svuda okolo puno parkova, ružičnjaka.

Palača Charlottenhof

Palača Charlottenhof

Park oko dvorca

Park oko dvorca

Malo izvan centra je dvorac Babelsberg, okružen umjetnički dizajniranim parkovima, smješten pokraj rijeke Havel. Bio je ljetna rezidencija princa, kasnije cara, Williama i njegove žene Auguste.

Ipak, značajnu povijesnu ulogu je odigrala palača Cecilienhof, na sjeveru Heiliger jezera. U njoj je krajem 2.sv.rata održana Potsdamska konferencija na kojoj su Truman, Churchil (sa svojim nasljednikom Attlee-om) i Staljin odlučivali o sudbini Njemačke i poslijeratne Europe. Danas je palača hotel za birane goste.

Rijeka Havel 2

Rijeka Havel 2

Rijeka Havel

Rijeka Havel

Osim bojnih parkova uz dvorce, i veliki javni park nudi mnoge atraktivne zabave. Nalazi se u sjevernom dijelu grada, u New Potsdamu. I dugačka šetnica uz rijeku Havel pruža užitak šetnje i osvježenja uz vodu. Zanimljiv je i ‘Otok prijateljstva’ (Freundschaftsinsel).

I ovo su Brandenburška vrata

I ovo su Brandenburška vrata

Brandenburger strase

Brandenburger strase

I dok Berlin ima Potsdamski trg, a Potsdam ima Berlinski trg, oba grada imaju Brandenburška vrata, s tim da su ova potsdamska 20 g starija od berlinskih. Svakako smo prošli kroz njih i našli se u pješačkoj zoni prepunoj trgovina, kafića, restorana. Nastavili smo ugodnu šetnju sve do kraja ulice gdje je crkva Petra i Pavla.

Nizozemska četvrt

Nizozemska četvrt

Nauener tor

Nauener tor

Puni znatiželje potražili smo Nizozemsku četvrt, dio grada iz 18.stoljeća, sa kućama od crvene cigle, koju su osnovali obrtnici podrijetlom iz Nizozemske. Kao da smo se obreli u drugoj državi, ili u nekom snu, a napravili smo samo nekoliko koraka dalje. Možemo se pohvaliti da smo vidjeli dva naroda, dvije kulture u isto vrijeme, jedno do drugog. Ovo naselje, jedinstveno u Europi, broji oko 150 ovih neobičnih crvenih kuća. U njenoj neposrednoj blizini je Nauener tor, jedna od troje preživjelih gradskih vrata. Vrlo impozantnog izgleda, iz sredine 18. stoljeća, ljeti je  jedno od najprometnijih mjesta u gradu. Oko vrata gust je promet, kroz njih prolazi i tranvajska pruga, a okolina vrvi kafićima i trgovinama. Ova vrata nekad su koristili gradska uprava, pruski vojnici, trgovci i obrtnici.

Crkva mira - dvorište

Crkva mira - dvorište

Crkva mira

Crkva mira

U gradu je i Francuska crkva, podignuta zbog francuskih hugenota, a na sjeveru grada je za ruske pjevače početkom 19. stoljeća nikao kvart Aleksandrovka, koji sad broji desetak drvenih kuća u tipičnom ruskom stilu. Tu su brojni voćnjaci, s nekim već zaboravljenim vrstama voća. Svima je dozvoljeno ubrati i pojesti voćke. Ipak rijetki to rade, pa je i nama bilo nezgodno.  Dakle, dosta različitih arhitektura, naroda i kultura skupilo se u Potsdamu na malom prostoru, a svi žive zajedno i složno.

Pumpwerk-parni stroj za rad fontane

Pumpwerk-parni stroj za rad fontane

U uvali Neustadter Havel iznenadila nas je građevina nalik džamiji. Ipak to nije džamija, samo joj je vanjski izgled napravljen da zavara promatrače. U stvari ta kuća služi kao parni stroj za rad fontane-vodoskoka visine 38 m. Iako je vrlo stara (skoro 70 g), iako se danas koriste mnogo modernije pumpe, ovaj stroj i dalje je u funkciji i plijeni pažnju svih prolaznika.

Zelene arkade oko Charlottenhofa

Zelene arkade oko Charlottenhofa

Šetnju ovim gradom jezera i parkova, koji je nekad nosio ime ‘Poztupimi’, a djeluje tako pitomo da nitko ne bi pomislio kako je ovo nekad bio centar sovjetske moći,  završavamo pored Stare gradske vijećnice. Njeni kružni tornjevi okrunjeni su pozlaćenim Atlasima, koji na svojim ramenima nose cijeli svijet. Polako se vraćamo do željezničke stanice, opet na onaj isti brzi S-bahn koji nas vodi u užurbani svijet, a u mislima nosimo blagost potsdamskog mirnog života.

  No Responses to “Potsdam”

  1. Meni ovaj parni stroj također veoma liči na džamiju. Nikad ne bih pomislila da se pomoću njega pokreće fontana.

  2. da su putn. agencije pametnije slale bi besplatno Slavicu po svijetu da im reklamira destinacije. što reći nego – prava istraživačica – putnica!

    Još jednom pohvale za putopis…

  3. Na nekoliko mjesta spominješ brojne trgovine i kafiće. Molim te, znam da si zapazila, napiši nam je li to tamo sve krcato kupaca i pilaca. To me zanima zato jer naši trgovci i ugostitelji stalno kukaju kako im turisti u butigama premalo troše. Zanimalo bi me da li tamo svi jurcaju naokolo s rukama punim vrećica nakon uspjele kupovine. Ili je možda kao i ovdje gdje ljudi malo počinu od razgledanja uz kakvo piće i kupuju ako im se nešto baš svidi, pa usprkos tome tamo nitko ne cvili kako je na rubu gladim zbog škrtih i siromašnih turista.

    • U Potsdamu sam nailazila na takva mjesta smještena na najatraktivnijim lokacijama, gdje ih turisti ne mogu zaobići. Na ulazu u Sanssouchi sve je u obliku tezgi, kao na pazaru, sve se konzumira usput, i takva se roba, pića ili brza hrana zaista puno prodaje.
      U Brandenburger strase su klasične trgovine, ali svakako da se kupuju suveniri, poneki odjevni predmet, ali ništa naveliko. Kafići i restorani su prilično puni, bilo je toplo, pa je i osvježenje ljudima potrebno.
      Naravno da nema velikog shoppinga, pa tko može sa dodatnom prtljagom nastaviti hodati?

  4. prozorudom je potpuno u pravu:)
    putopis iscrpan, a na slikama mnogo neobičnosti i raznih ljepota, parkovi i zelenilo su im prekrasni, tako uredni…

  5. I ja se slažem s vama, @prozorudom i @nena. Imate li kakvu vezu u agencijama da me preporučite? ;)

    Drago mi je da vam se sviđa putopis.

  6. Odlična ideja @prozorudom i @nena. Malo teže to ide s agencijama. Ni njihovi djelatnici ne dobivaju besplatno, nego imaju popuste. Ponekad se dobije koja gratis karta :-)Istina, ne pišu tako dobre putopise kao Slavica!

  7. Koliko god imam zelenila u izobilju ,ovaj putopis je unio u mene ono”zeleno sto volim zeleno”Lorca,a sklad arhitekture zgrada i arhitekture parkova savrsen,naj mi je ona varka sa “djamijom”,kojiko ljudi toliko ideja.Hvala Slavice…..

  8. Ako se nađete u Berlinu, svakako posjetite Potsdam. Vjerujte, uživat ćete, kao što sam i ja :P

 Leave a Reply

(required)

(required)

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Powered by sweetCaptcha


Follow

Get every new post on this blog delivered to your Inbox.

Join other followers: