Murano

 

Autor: Davor Stipanić

MURANO – ČAROLIJA STAKLA

Nedavno samo poduzeo jednu od svojih povremenih akcija spremanja nakon kojih redovito više nemam pojma gdje mi se što nalazi jer se najbolje snalazim u neredu kojeg je inače ružno vidjeti. Kao posljedicu nekog od bivših pospremanja naletio sam na fotografije s Murana. Tamo sam bio s jednom grupom američkih gostiju kojima je sedamnaestodnevno putovanje počinjalo u Veneciji, a završavalo u Dubrovniku.

Nisam bio siguran kako početi ovu priču. Da li detaljima o staklu ili o Muranu. Ako idemo redom, staklo je starije.

Porijeklo i nastanak stakla

uvod

originalne rimske antičke alatke za puhanje i lijevanje stakla (MAS)

originalne rimske antičke alatke za puhanje i lijevanje stakla

originalne rimske antičke alatke za puhanje i lijevanje stakla (MAS)

Do današnjeg dana porijeklo stakla nije razjašnjeno ma koliko samo staklo bilo sveprisutno i svakodnevno nas okruživalo na razne načine.  Svi su suglasni kako je porijeklo stakla vezano uz Istočni Mediteran, a što se tiče ostalog glavni oslonac je Plinije Stariji i njegovo djelo Naturalis Historia. Napisano u  prvom stoljeću (Plinije stariji 25-79.g.n.e.) kao svojevrsna enciklopedija onoga doba koja je opisivala tada poznate pojave, dotakla se i stakla. Plinije govori o floti trgovačkih brodova koja je prevozila salitru. Neki im dodaju i sirijske ribare koji i danas tradicionalno love u velikim flotama. U svakom slučaju, u sumrak su pristali uz obalu, po mnogima feničku. Morali su spremiti večeru za veliki broj ljudi, ali na pješčanoj obali nije bilo kamenih gromada na koje bi postavili kotlove. Poslužili su se blokovima salitre kao stalcima na koje su ih postavili i pod kotlovima naložili veliku vatru. Kombinacija jake temperature iz velikog ognjišta, salitre iz stalaka i kvarca iz priobalnog pijeska učinila je da počne teći gusta, sjajna, želatinozna tekućina. Staklo.

Murano

Murano je niz otočića u Mletačkoj laguni međusobno povezanih mostićima kao i sama Venecija. Naseljeni su još od rimskih vremena uglavnom kao važna ribarska i trgovačka kolonija. Svoj pravi procvat doživljavaju tek koncem trinaestog stoljeća. Tada su naime staklari «protjerani» iz Venecije. Već tada poznato venecijansko staklo proizvodilo se do tog vremena u samoj Veneciji po kojoj je i nazvano. Međutim, gradske palače su bile sagrađene od drveta (sve horizontale) i u velikoj mjeri počivale na drvenim balvanima. Kako im je prijetila velika opasnost od požara iz visokih peći neophodnih za proizvodnju stakla 1291. donose odluku kojom se staklare obvezuje da isele iz grada i ustupaju im Murano. Prelaskom na Murano staklari dobivaju i uvjete za razvoj i unaprijeđivanje proizvodnje. Do preseljenja su uglavnom proizvodili ogledala i staklene kuglice koje su služile za izradu dugmeta, nakita i krunica. Preseljenjem se radionice šire i u 14. i 15. stoljeću doživljavaju pravi procvat. Njihova su zasluga proizvodi poput kristalina, višebojnog i mliječnog stakla te onog protkanog zlatnim nitima. Osvajaju europske dvorove i plemićke kuće tako uvjerljivo da više skoro nitko ne govori o venecijanskom već o muranskom staklu. Sve od predrenesanse pa do današnjih dana zadržalo se to ime za vrhunske majstorije proizvedene tradicionalnom tehnikom puhanja (manje lijevanja i vučenja iako su to starije tehnike) staklene mase u čitav niz predmeta. Od uporabnih kao što su stolno posuđe ili lusteri pa do unikatnih skulptura u dimenzijama od minijatura pa naviše pred kojima zastaje dah. Pogotovo kada ih vidite u prodajnoj galeriji (kakvu ima svaki proizvođač) i gdje je teško shvatiti blješte li jače muranski predmeti ili staklene vitrine u kojima su izloženi.

Trgovina5

Trgovina - Murano

Izlet na Murano

Iz Venecije se do Murana dolazi (gle čuda) brodom. Za individualce postoji redovni brod iz grada (oni to zovu BUS) dok je za grupe moguće dogovoriti da brod muranskog proizvođača dođe pred hotel, ako je uz more ili pak najbliže moguće ako nije. Grupe takav prijevoz ne plaćaju. Računa se da kad jednom uđu u bilo koju od prodajnih galerija neće moći odoliti da ne posegnu u džep. U pravu su.

Oblikovanje

Oblikovanje (Murano)

Grijanje

Grijanje (Murano)

Valjanje i oblikovanje

Valjanje i oblikovanje (Murano)

Prvi susret s Muranom nije ni po čemu spektakularan. To je osjećaj koji vas čeka kad jednom uđete u neko od tamošnjih carstava stakla. Oblizak redovito započinje kratkim uvodom i ulaskom u puhaonicu gdje neki od starijih majstora demonstrira tehniku puhanja stakla. Dva su razloga za to. Stariji uvijek djeluje ozbiljnije, a osim toga ova «turistička» norma je daleko blaža i manja od one prave, komercijalne i proizvodne koju obavljaju mlađi i snažniji majstori. Nakon predstave koju on izvede sa žitkom staklenom masom na vrhu frulice i naizgled vrlo lako i jednostavno dobije predmet što sjaji i blješti pod znalački postavljenim svjetlima ide se u prodajnu galeriju. Vrlo profinjeno i odmjereno, nakon što su vam dok majstor puše sve objasnili i rekli, više vam nitko ništa ne govori. Razumljivo je da su spremni za sva pitanja. I na raspolaganju.

Trgovina1

Trgovina (Murano)

Trgovina (Murano)

Trgovina (Murano)

Znalački vam neke stvari prešućuju pa tako recimo tek u galeriji (kad sami uočite i pitate) saznate da su crveni predmeti skuplji od ostalih. Naime svaki se dizajn proizvodi u više boja. Jedan komplet od šest čaša i vrč može se dobiti u zelenoj, plavoj, ljubičastoj, žutoj, narančastoj, tamno smeđoj i crvenoj boji. Tako je sa svim. Svi su oni po istoj cijeni i svaki je predmet unikat. Ali, crveno je skuplje. Tada vam objasne kako se staklo uvijek boja određenim mineralima i otopljenim metalima. Kad je riječ o muranski crvenoj boji priča draška maštu. Da bi se ona dobila nije moguće koristiti bilo koji mineral. Slavna i jedinstvena muranski crvena dobiva se tako da se u vruću žitku staklenu masu miješa zlatna prašina. Jasno da je onda skuplja od ostalih.

 

urne

urne (MAS)

dekorativno

dekorativno (MAS)

suvenirnica 4

suvenirnica (MAS)

svjetlo staklo

svjetlo staklo (MAS)

Inače, koliko god međusobno bili nalik svi predmeti su unikatni. Tehnika je ista, vještina majstora savršena, ali kod ručne izrade nije moguća serijska istovjetnost. Cijene i nisu baš tako strašne, kako se mnogi boje. Namjerno sam za primjer uzeo onaj komplet od vrča i šest ukrašenih čaša na nožici. Cijena mu je 350 EUR-a, a crveni košta 400 EUR-a. Kad pomislimo koliko inače plaćamo recimo vjenčane darove to i nije tako strašno, a uvijek je jedinstveno. U tu cijenu je uračunat i prijevoz, slanje do vaše kućne adrese nekom od svjetskih paketnih distribucija. Ne morate se bojati loma i trepiti nad svojom novom dragocjenošću. Kupite, odšetate dalje i po povratku kući stiže paket s jedinstvenim sadržajem. Razumljivo je da ima i daleko, daleko skupljih predmeta. Po volji i mogućnostima.

 

Tko nije toliko žarko zainteresiran za kupnju ili detaljno razgledavanje ponuđenog može odšetati do obližnje crkve Santa Maria e Donato. Crkveni pod resi bizantski mozaik, ali meni je bilo osobito zanimljivo vidjeti crkvu svetaca koji u mom Zadru svaki imaju svoju crkvu. Tada sam otkrio da nije riječ o istom sv. Donatu, a kasnije kako ih je ukupno dvanaest s tim imenom. Zadarski sv. Donat bio je naš biskup u 9. st. i uspio nagovoriti Karla Velikog da ne razara grad. Na taj način je spasio grad, sačuvao kontinuitet bizantskog carstva koje se protezalo do Ravenne. Zauzvrat, bizanski car Nikifor je vratio Zadru moći sv. Stošije, prve zaštitnice grada. Od njene smrti (304.g.) pa do tada, čuvale su se u Konstantinopolju. Kasnije je Crkva sv. trojstva imenovana po njemu i takvu je znamo do danas. Muranski zaštitnik sv. Donat zaštitnik je i Arezza u kojem je u 4. st. bio biskup.

I to nije jedina sličnost. Kome je Murano malo daleko u Zadru može uživati u čaroliji staklarskih radova u lani otvorenom Muzeju antičkog stakla (MAS).

Davor Stipanić

MURANO – ČAROLIJA STAKLA

Nedavno samo poduzeo jednu od svojih povremenih akcija spremanja nakon kojih redovito više nemam pojma gdje mi se što nalazi jer se najbolje snalazim u neredu kojeg je inače ružno vidjeti. Kao posljedicu nekog od bivših pospremanja naletio sam na fotografije s Murana. Tamo sam bio s jednom grupom američkih gostiju kojima je sedamnaestodnevno putovanje počinjalo u Veneciji, a završavalo u Dubrovniku.

Nisam bio siguran kako početi ovu priču. Da li detaljima o staklu ili o Muranu. Ako idemo redom, staklo je starije.

Porijeklo i nastanak stakla

Do današnjeg dana porijeklo stakla nije razjašnjeno ma koliko samo staklo bilo sveprisutno i svakodnevno nas okruživalo na razne načine.  Svi su suglasni kako je porijeklo stakla vezano uz Istočni Mediteran, a što se tiče ostalog glavni oslonac je Plinije Stariji i njegovo djelo Naturalis Historia. Napisano u  prvom stoljeću (Plinije stariji 25-79.g.n.e.) kao svojevrsna enciklopedija onoga doba koja je opisivala tada poznate pojave, dotakla se i stakla. Plinije govori o floti trgovačkih brodova koja je prevozila salitru. Neki im dodaju i sirijske ribare koji i danas tradicionalno love u velikim flotama. U svakom slučaju, u sumrak su pristali uz obalu, po mnogima feničku. Morali su spremiti večeru za veliki broj ljudi, ali na pješčanoj obali nije bilo kamenih gromada na koje bi postavili kotlove. Poslužili su se blokovima salitre kao stalcima na koje su ih postavili i pod kotlovima naložili veliku vatru. Kombinacija jake temperature iz velikog ognjišta, salitre iz stalaka i kvarca iz priobalnog pijeska učinila je da počne teći gusta, sjajna, želatinozna tekućina. Staklo.

Murano

Murano je niz otočića u Mletačkoj laguni međusobno povezanih mostićima kao i sama Venecija. Naseljeni su još od rimskih vremena uglavnom kao važna ribarska i trgovačka kolonija. Svoj pravi procvat doživljavaju tek koncem trinaestog stoljeća. Tada su naime staklari «protjerani» iz Venecije. Već tada poznato venecijansko staklo proizvodilo se do tog vremena u samoj Veneciji po kojoj je i nazvano. Međutim, gradske palače su bile sagrađene od drveta (sve horizontale) i u velikoj mjeri počivale na drvenim balvanima. Kako im je prijetila velika opasnost od požara iz visokih peći neophodnih za proizvodnju stakla 1291. donose odluku kojom se staklare obvezuje da isele iz grada i ustupaju im Murano. Prelaskom na Murano staklari dobivaju i uvjete za razvoj i unaprijeđivanje proizvodnje. Do preseljenja su uglavnom proizvodili ogledala i staklene kuglice koje su služile za izradu dugmeta, nakita i krunica. Preseljenjem se radionice šire i u 14. i 15. stoljeću doživljavaju pravi procvat. Njihova su zasluga proizvodi poput kristalina, višebojnog i mliječnog stakla te onog protkanog zlatnim nitima. Osvajaju europske dvorove i plemićke kuće tako uvjerljivo da više skoro nitko ne govori o venecijanskom već o muranskom staklu. Sve od predrenesanse pa do današnjih dana zadržalo se to ime za vrhunske majstorije proizvedene tradicionalnom tehnikom puhanja (manje lijevanja i vučenja iako su to starije tehnike) staklene mase u čitav niz predmeta. Od uporabnih kao što su stolno posuđe ili lusteri pa do unikatnih skulptura u dimenzijama od minijatura pa naviše pred kojima zastaje dah. Pogotovo kada ih vidite u prodajnoj galeriji (kakvu ima svaki proizvođač) i gdje je teško shvatiti blješte li jače muranski predmeti ili staklene vitrine u kojima su izloženi.

Izlet na Murano

Iz Venecije se do Murana dolazi (gle čuda) brodom. Za individualce postoji redovni brod iz grada (oni to zovu BUS) dok je za grupe moguće dogovoriti da brod muranskog proizvođača dođe pred hotel, ako je uz more ili pak najbliže moguće ako nije. Grupe takav prijevoz ne plaćaju. Računa se da kad jednom uđu u bilo koju od prodajnih galerija neće moći odoliti da ne posegnu u džep. U pravu su.

Prvi susret s Muranom nije ni po čemu spektakularan. To je osjećaj koji vas čeka kad jednom uđete u neko od tamošnjih carstava stakla. Oblizak redovito započinje kratkim uvodom i ulaskom u puhaonicu gdje neki od strarijih majstora demonstrira tehniku puhanja stakla. Dva su razloga za to. Stariji uvijek djeluje ozbiljnije, a osim toga ova «turistička» norma je daleko blaža i manja od one prave, komercijalne i proizvodne koju obavljaju mlađi i snažniji majstori. Nakon predstave koju on izvede sa žitkom staklenom masom na vrhu frulice i naizgled vrlo lako i jednostavno dobije predmet što sjaji i blješti pod znalački postavljenim svjetlima ide se u prodajnu galeriju. Vrlo profinjeno i odmjereno, nakon što su vam dok majstor puše sve objasnili i rekli, više vam nitko ništa ne govori. Razumljivo je da su spremni za sva pitanja. I na raspolaganju. Znalački vam neke stvari prešućuju pa tako recimo tek u galeriji (kad sami uočite i pitate) saznate da su crveni predmeti skuplji od ostalih. Naime svaki se dizajn proizvodi u više boja. Jedan komplet od šest čaša i vrč može se dobiti u zelenoj, plavoj, ljubičastoj, žutoj, narančastoj, tamno smeđoj i crvenoj boji. Tako je sa svim. Svi su oni po istoj cijeni i svaki je predmet unikat. Ali, crveno je skuplje. Tada vam objasne kako se staklo uvijek boja određenim mineralima i otopljenim metalima. Kad je riječ o muranski crvenoj boji priča draška maštu. Da bi se ona dobila nije moguće koristiti bilo koji mineral. Slavna i jedinstvena muranski crvena dobiva se tako da se u vruću žitku staklenu masu miješa zlatna prašina. Jasno da je onda skuplja od ostalih.

Inače, koliko god međusobno bili nalik svi predmeti su unikatni. Tehnika je ista, vještina majstora savršena, ali kod ručne izrade nije moguća serijska istovjetnost. Cijene i nisu baš tako strašne, kako se mnogi boje. Namjerno sam za primjer uzeo onaj komplet od vrča i šest ukrašenih čaša na nožici. Cijena mu je 350 EUR-a, a crveni košta 400 EUR-a. Kad pomislimo koliko inače plaćamo recimo vjenčane darove to i nije tako strašno, a uvijek je jedinstveno. U tu cijenu je uračunat i prijevoz, slanje do vaše kućne adrese nekom od svjetskih paketnih distribucija. Ne morate se bojati loma i trepiti nad svojom novom dragocjenošću. Kupite, odšetate dalje i po povratku kući stiže paket s jedinstvenim sadržajem. Razumljivo je da ima i daleko, daleko skupljih predmeta. Po volji i mogućnostima.

Tko nije toliko žarko zainetersiran za kupnju ili detaljno razgledavanje ponuđenog može odšetati do obližnje crkve Santa Maria e Donato. Crkveni pod resi bizantski mozaik, ali meni je bilo osobito zanimljivo vidjeti crkvu svetaca koji u mom Zadru svaki imaju svoju crkvu. Tada sam otkrio da nije riječ o istom sv. Donatu, a kasnije kako ih je ukupno dvanaest s tim imenom. Zadarski sv. Donat bio je naš biskup u 9. st. i uspio nagovoriti Karla Velikog da ne razara grad. Na taj način je spasio grad, sačuvao kontinuitet bizantskog carstva koje se protezalo do Ravenne. Zauzvrat, bizanski car Nikifor je vratio Zadru moći sv. Stošije, prve zaštitnice grada. Od njene smrti (304.g.) pa do tada, čuvale su se u Konstantinopolju. Kasnije je Crkva sv. trojstva imenovana po njemu i takvu je znamo do danas. Muranski zaštitnik sv. Donat zaštitnik je i Arezza u kojem je u 4. st. bio biskup.

I to nije jedina sličnost. Kome je Murano malo daleko u Zadru može uživati u čaroliji staklarskih radova u lani otvorenom Muzeju antičkog stakla.

  16 Responses to “Murano”

  1. Poučno i zanimljivo napisano. Znaš što me iznenadilo: isporuka. Kad sam kupovala suvenire od murano stakla, brinula sam se da mi se ne polome.

  2. To je uglavnom najveći problem. Pogotovo kad je riječ o minijaturama. Ja sam jednom dobio mišića od Murano stakla. Repić mu je toliko tanak i delikatan da se čini kako će puknuti sam od sebe.
    Vidio sam kako pakiraju. To je toliko dobro zaštićeno da ti se čini kako onu kutiju možeš šutati i bacati bez da “staklarija” pretrpi ikakvu štetu. Kao poklon je savršeno jer nije baš jako prisutno i sve što se tamo kupi je dar kakav skoro sigurno nitko drugi neće donijeti.

  3. Jako lijep tekst, tema stakla i ukrasa od njega je ženama posebno draga. Gledala sam izradu stakla u Švedskoj, staklarskoj meki, bilo je jako zanimljivo. Lijep je osjećaj naći se na licu mjesta gdje se pred vašim očima stvaraju predmeti gotovo od ničega. Uvijek me privlačilo gledati kako nastaje finalni produkt koji često izgleda obavijen velom tajne.

  4. odlično, ovo će mi koristiti ohoho.

  5. Dodatak urednice:
    Na fotografijama koje imaju oznaku MAS, radi se o Muzeju antičkog stakla u Zadru, ostalo su fotografije Murana.
    Sve fotografije slikao Davor, autor.

  6. Uspjela kompozicija: slucajan pocetak izrade, besplatan prijevoz s razlogom, demonstracija nastajanja staklenog predmeta i prodajna izlozba.Ne znam kako bih se odlucila za kupovinu.
    Vjerojatno bih kupila veliki tanjur, iz koga bih vas pocastila kolacima kad bude 50,000 posjeta, dragi putopisci.

  7. Znam da bi gozba na tom velikom tanjuru bila prvoklasna. I sad se sjećam one davne godine i one ukusne torte …

  8. Nedavno mi prijateljica bila u Zadru. Prvo je povela djecu u Muzej antičkog stakla.
    Hoćemo li mi imati pravog vodiča u Zadru i kad dođemo ili se trebamo snalaziti?
    Ovo ja kao u vicu “skače mačka s grane na granu”.

  9. Imat ćete vodiča.

  10. Jao, zaboravio sam da Ina ovo čita. Isprika. Imati ćete vodiča.

    • Ispravit ću te prije Ine. Točno je :”imat ćete vodiča” :-) Vidiš da si privilegiran :P
      Nekako imam osjećaj da se sad prevrću stranice svih hrvatskih pravopisa … baš me zanima hoćeš li me pokušati demantirati ;-)

  11. Staklo kao i voda tekuce,prilagodjava se obliku.Ljetovali smo na Hvaru u gradu Hvaru,i sin od vlasnika apartmana ,koji se skolovao za staklopuhaca na otoku Murano,napravio mi je dvije ribice ,koje i danas krase moju vitrinu.Gledala sam tu vjestinu,koja iz tekuce kugle stvara oblik.Fascinantno.A vi Davore virtuoz ste u prenosenju svega sto vidite i dozivite.

  12. I mene fasciniraju te dvije materije, voda i staklo. Zaista ima sličnosti u njima, kao što kaže Vera, a još je ljepši njihov međusobni dodir.
    Vjerujem kako je Davor uživao među svim onim staklenim životinjama, pticama itd. u Muranu, cijeli životinjski svijet od stakla. Vrlo maštovito.

  13. Cini mi se da sam primjetila da netko zeli pocastiti za 50000 objavu,na tanjuru od murano stakla.Ina ,zar ne,evo sanse ,jubilej je tu!!!!

  14. Pozdrav!
    slučajno sam naletjela na ovaj putopis istražujući predmete od murana. Da li možda znaš da li se preko interneta može nešto naručiti direktno od njih? Ako možda imaš neki kontakt i galerija gdje bi se moglo pregledati. Puno hvala. Znam da je tema stara al bila bih vrlo zahvalna.

    Lijepi pozdrav

 Leave a Reply

(required)

(required)

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Powered by sweetCaptcha


Follow

Get every new post on this blog delivered to your Inbox.

Join other followers: