Australija – obećana zemlja

AUSTRALIJA – zemlja izvorne prirode, endemskih vrsta i lagodnog života

Autor: Marija R.

S koje god točke na svijetu  krenuli put Australije, čekat će vas dugačko putovanje. Iz Hrvatske za taj put morat ćete izdvojiti 24 do 28 sati, ovisno gdje presjedate i koliko letova mijenjate. No, kada sletite na otok Down Under, svaki sat boravka će vam biti kratak. Australija je površinom šesta zemlja po veličini u svijetu, 136 puta je veća od Hrvatske i prekrila bi ¾ Europe.  Za obilazak cijele Australije  bilo bi potrebno izdvojiti  najmanje godinu dana, kako bi ju se obišlo samo prateći njezine obale. Ono što će nekoga, tko je putovao po Europi , iznenaditi je činjenica da nema povijesti.  Ne naravno doslovno, ali kada je 1770. godine James Cook uplovio u luku na kojoj se izgradio današnji Sydney, Zagreb je već bio veliki grad u kojemu su se razvijale knjižnice i tiskare. U Sydney-u ćete vidjeti poznatu Operu House i Harbour Bridge, dva najpoznatija australska simbola, a svi ostali dijelovi grada će vas podsjećati na europske metropole. Znamenita građevina koja se nalazi u centru Sydney-a je Queen Victoria Building, u kojoj se nalaze skupe trgovine poznatih marki iz cijeloga svijeta. Na putu do nje, krenete li od Opere House, proći će kroz Royal Botanic Garden i Sydney-sku katedralu St. Mary. Ako vas ne muči strah od visine , popnite se na 360 metara visok Sydney Tower s kojega ćete cijelu Sydney-sku luku  imati na dlanu. Sydney-ska luka proglašena je najljepšom lukom u svijetu, i bez razmišljanja bih to mogla potvrditi.

Opera house
Opera house

Ako se ikada zateknete tamo, preporučam jedan od dnevnih cruise-va u, kojim ćete pomno moći razgledati luku, Darling Harbour i Manly beach, te cijeli Sydney City s mora. I za kraj obilaska Sydney-a svakako odite vidjeti  Bondi beach, jednu od najpoznatijih plaža svijeta na kojoj surferi hvataju valove tijekom cijele godine.

Bondi beach , Surfers paradise
Bondi beach , Surfers paradise
Manly beach
Manly beach

Način života

Ondje se živi sasvim drugačijim tempom života. Radnim danima i vikendom radi se u samo u jednoj smjeni (9-17h). Nakon 17 h rade samo pub-ovi i rijetke trgovine, te restorani s brzom hranom uz cestu. Puno se više spava nego u Hrvatskoj. Prosječan Australac  budi se u 7 h, a ide u krevet najkasnije u 22 h i sve je uređeno prema tome. Večernje vijesti na tv postajama počinju u 18 h, a odmah nakon toga počinje noćni program koji se kod nas emitira iza 23 h. Sve generacije su prilagođene tome. Mladi izlaze u grad oko 19-20 h, a već oko 1 h u noći diskoteke se zatvaraju. Što se noćnoga života Sydney-a tiče, on je veoma raznolik, ali ograničen na vikend. Petkom i subotom ulica George street i Rocks su prepune skupih auta, osvijetljene neonskim svjetlima, a ispred diskoteka se čeka u nepreglednim redovima za ulaz, dok su iste te ulice nedjeljom navečer potpuno prazne. Sydney je vrlo tolerantan s obzirom na seksualno opredjeljenje pa se tako ondje nalazi jedna od najvećih gay i lezbijskih zajednica na svijetu. Ima puno lokala i barova gdje se okupljaju gay parovi, najviše na King’s Crossu.

Gastro kutak

Ukoliko volite dobro popiti i pojesti, onda ste u pravoj zemlji. Australija vam osim domaće kuhinje koja je odlična nudi i kuhinje iz cijeloga svijeta, tako da nikako ne možete ostati gladni. Cijene hrane i pića nisu visoke, ovisno gdje jedete, ali u globalu podjednake su kao u Hrvatskoj. Australska kuhinja je uglavnom mediteranskog tipa. Riba je svježa iz oceana tako da možete pojesti što god poželite iz mora, a ukoliko ste više ljubitelj mesa, imat ćete gdje pojesti i prvoklasan steak.  Australci uglavnom piju pivo, mada imaju odlična australska crna vina. Piva im nimalo ne zaostaju za europskim. Pravome „pivoljupcu“ preporučila bi Crown Lager i Extra Dry, a od vina Chardonnay iz Hunter Valleya. Postoje trgovine u kojima možete kupiti pića iz cijeloga svijeta, pa tako hrvatska piva i žestoka pića. Uočite li oznaku BYO – bring your own, to znači da na to mjesto možete donijeti  i piti svoje vino, što je još jedna od povlastica koje vam nudi ova gurmanska zemlja.  Ukoliko volite eksperimentirati s hranom,  možda budete zainteresirani  kušati klokana ili krokodila.

Stanovništvo

Australija je klasična zemlja useljavanja u kojoj se svatko može osjećati free as a bird. Jedino pravo starosjedilačko australsko stanovništvo su Aboridžini. Riječ “aboridžin” znači “od početka”, a Aboridžini  vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Danas se u Australiji vode velike borbe sa asimilacijom aboridžinskog stanovništva. Postoje tri neslužbene kategorije aboridžinskog stanovništva. Aboridžini koji su se u potpunosti urbanizirali, žive u gradu, voze automobile, pohađaju škole i fakultete. U drugu kategoriju spadaju Aboridžini koji također žive u gradovima ,ali se ne snalaze u gradskom životu, često imaju financijskih problema, problema sa sporazumijevanjem i nerijetko se predaju alkoholu. Ostali Aboridžini žive u rezervatima u unutrašnjosti i na sjeveru. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, te vjeruju u nevidljivi svijet duhova. U gradu ćemo ih sresti kako sviraju svoj poznat narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. To su najčešće mladi Aboridžini koji na taj način zarađuju za studij, ali ima i starijih. Svi ostali stanovnici Australije su doseljenici sa svih strana svijeta.

Pustinja - rezervat Aboridžina
Pustinja – rezervat Aboridžina

Do kraja Drugog svjetskog rata 90% australskog stanovništa činili su doseljenici iz Velike Britanije. U kasnijim godinama naselili su je Europljani, najviše Talijani, Grci, Makedonci, Hrvati, Nijemci, Španjolci i Kinezi. U Australiji živi približno 105 tisuća Hrvata, od toga pola njih je rođeno u Hrvatskoj, te se iselilo u jednom od većih valova iseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeća. Okupljaju se svakodnevno u hrvatskim klubovima; najveći na području Sydney-a su King Tom i Hajduk.  Australci (slang Aussie) su stanovnici Australije koji se smatraju Australcima, jer su njihovih bake i djedovi, te majka i otac rođeni u Australiji. Njih je najmanje, ali kako su oni ponosni na to što su Aussie-ji, tako se i sve ostale nacionalnosti ponose svojom zemljom iz koje su došli na otok.  U Australiji, gdje   se svatko može osjećati prihvaćeno, besprijekorno funkcionira multikulturalnost . Tu je svatko dobrodošao i nema gužve, jer je  gustoća  naseljenosti   2   st/km².

Priroda

Ono što će vas najviše okupirati kada jednom odlučite putovati Australijom je njezina prekrasna, očuvana i netaknuta priroda. Australci iznimno drže do jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta kojih nema nigdje drugdje na svijetu. One su specifične po tome što su se razvile odvojeno od ostalih dijelova svijeta. Prva razlika koju ćete uočiti su najrazličitije vrste ptica koje će letjeti oko vas. Velik broj vrsta papiga u šarenim bojama će slobodno kružiti iznad vas. Ukoliko budete nešto grickali, brzo će vam se pridružiti čaplje, pelikani, galebovi…šarenilo pokretnih boja koje vam lete nad glavom – zbilja stvara osjećaj kao da ste u raju.

Spoj prirode i oceana
Spoj prirode i oceana
Najistočniji rt Australije
Najistočniji rt Australije
Marija i klokan,simbol Australije
Marija i klokan, simbol Australije
Marija i klokan 2
Marija i klokan 2

Na klokane,  najprepoznatljiviji simbol Australije, ćete naići kamo god  pođete van središta grada. U blizini manjih gradova u zaleđu Sydney-a naviknuti su na ljude, te se dolaze hraniti u obližnji parkove i ljenčariti u hladu.  Klokani predstavljaju opasnost za ljude u sumrak na prostorima uz autocestu. Tada u čoporima znaju prelaziti  prometnice, što često  izaziva prometne nesreće.  Australiija je zemlja nacionalnih parkova.

Three sister, National park Blue Mountains
Three sister, National park Blue Mountains

Kuda god krenuli prolazit ćete kroz nacionalne parkove. Najpoznatiji i onaj kojega svakako morate vidjeti u sklopu posjeta Sydney-u je Blue Mountains, a odmah potom Jenolan Caves (drugi po veličini nacionalni park u svijetu). Ako imate vremena istraživati Australiju, naići ćete i na pustinju, prašumu, podzemne špilje, planine, zaljeve uz ocean…

Preporučila bih još nacionalne parkove Dorrigo, Jervis Bay, Conjola, Port Stephens, Gonno Gonno, Morton, Royal… U svakom slučaju, kud god  krenuli : na sjever ili jug, uz obalu ili unutrašnjost, nećete pogriješiti. Iz Australije si ponesite brdo sitnih koala i klokana, koliko god vam prtljaga dozvoljava. Ako ostane viška mjesta, kupite si UGG’s boots,čizme ili papuče od izvorne australske ovčje vune, koje su kvalitetne, tople i karakteristične, a ovdje ćete ih platiti četiri puta skuplje. Rijetko si tko može predočiti  tolika prostranstva i toliku udaljenost, u svakom slučaju – ne idite ako ne mislite odvojiti za Australiju minimalno 4 tjedna; predalek je put i preskupa avionska karta za kraći boravak.

Jervis bay
Jervis bay

5 thoughts on “Australija – obećana zemlja”

  1. Marija, Welcome to the club.

    Baš mi je drago da je “osvojena” i Australija.

    U svom sam poslu, kroz niz godina, susreo puno Australaca. Ma koliko ljudi iz “Novog svijeta” uvijek pomalo drukčije izgledali, razmišljali i ponašali se od nas, čini mi se da su Australci opet nekako drukčiji od ostalih.
    Uvijek su mi djelovali jednostavno i opušteno, a istovremeno vrlo ozbiljno i usredotočeno. Glavnina te gleda ozbiljnim, plavim očima. Postavljaju pitanja samo naizgled jednostavna, jer im je način razmišljanja takav. Nije jednostavan u nekom površnom, podrugljivom smislu, nego u smislu želje da se u neki problem pronikne i vrlo praktično riješi.

    Kad se čovjek jednom nađe tamo, u njihovom okruženju, je li dojam sličan? Rješavaju li oni svoje probleme praktično i jednostavno, kako se meni ovdje čini?

  2. Od moje cimerice s faksa, koja godinama živi u Australiji imam : koalu, boomerang, sliku, podmetače… Ovo zadnje troje sve radili Aboridžini.
    Oni su jako zadovoljni životom u Brisbane-u, jedino je zadnjih mjesec dana bilo gadno zbog poplava, pa požara.
    Upravo ono što si spomenula: svi se ponose vlastitom državom, tj. odakle su im roditelji; oboje djece govore naš jezik, jest sa naglaskom, ali točni su čak i u padežima!

  3. Moj suprug i ja redovito pratimo sva dogadjanja na Blogu.
    Posebno nas vesele putopisi mladih autora,jer to
    osigurava buducnost bloga.
    Ocito je,Marija,da ste izabrali pravo zanimanje;dar zapazanja i biljezenja posjedujete.
    Hvala sto ste nam tekstom i slikom priblizili daleku
    Australiju.

  4. Sviđa mi se ova lijepa i pitoma slika Australije, tečno ispričana. Rado bih čitala i nastavak zapažanja.

    Zaista, rijetko bi tko pomislio da su prvi stanovnici iz Evrope stigli iz zatvora. Možda kraj svijeta ima neku tajnu moć preoblikovanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Scroll to Top