Odakle je fatamorgana – Tunis I dio

Autor : Anton

Odakle je Fatamorgana?

Ne znate? Uz malo strpljenja, saznajte u nastavku.

Plan je bio Maroko,ali se izmijenio. Ostali smo kratki za koji tjedan, što je dosta bitno da bi Maroko odvozili kako treba. Aktivirali smo plan B – Tunis. Naša, nezasluženo nazvana, rezervna opcija. Krenuli smo, kao i uvijek do sada, iznimno organizirani. Znali smo da idemo u Saharu, voziti se malo po pustinji. I to je to. Trajekte nismo rezervirali, plan puta nismo imali, krenuli smo tri mjeseca kasnije nego smo mislili u Maroko i tako… Ukratko, sve kako treba.

Evo par slikovitih natuknica, čisto da znate vrijedi li ostati s nama do kraja:
nešto za ljubitelje dobre terenske vožnje…

nešto za ljubitelje dobre ceste…

poseban odjeljak za varioce, brusače i ostale majstore…

– i za ostale, svašta pomalo…

I nemoj slike samo da gledate, ima da čitate. Neću ja pisat ni za šta. Inače…

Krenimo redom. Jedno popodne prije petnaestak dana nazove me Ivan i kaže da su mu vratili putovnicu iz američke ambasade gdje je bila zbog vize. Možemo sad na put. Kad idemo? Sutra. Aj dobro. Internet, provjera brodova. Idemo iz Dubrovnika za Bari pa vožnja do Palerma i tamo brod za Tunis. Međutim, provjerim još jednom navečer i brod iz Palerma otkazan. Novi plan. Idemo za Anconu pa vožnja do Civitavecchie i brod za Tunis. Tako smo i napravili. Ovaj ho-ruk stil organizacije nas je koštao na povratku. O tome kasnije.

Do Ancone morem…

Na trajektu
Na trajektu

Da ne propadne put do Civitavecchie idemo malo do Toskane…

Toscana
Toscana
Ovdje je sve zeleno
Ovdje je sve zeleno

Kad ne znaš put, pitaj…

Stali i pitali
Stali i pitali

Nisam ja majke mi…

ozbiljno govorim
ozbiljno govorim

…samo sam se naslonio.

....
….

Bjež’ dok ne vide…

Sienna…

Ručak i šibaj dalje…

Ivan upao u majicu…

Ima i motora
Ima i motora

Brod je kasnio cijelih 10 sati. Poznavajući talijansku poslovičnu točnost to me zaprepastilo. Svatko je kratio vrijeme na svoj način.

Čekaonica
Čekaonica

Zeus Palace, morski autobus, brod koji ne staje s plovidbom na linijama iz Italije za Tunis

Afrika

Znaju li Tunižani hrvatski?
Znaju, znaju. Ne vjerujete? Pazi sad ovo. U Tunis smo stigli kasno navečer. Gladni i bez smještaja. Prvo rješavamo glad. Bez razmišljanja upali smo u prvi restoran i to pred zatvaranje. Opalili smo 4 puta kus. Što znači 2 kus kusa. I sladoled. I još neke ludosti. Cijelo vrijeme imao sam otkopčanu jaknu. Došlo je vrijeme plaćanja. Moja jakna je još bila otkopčana. Evidentno nezainteresirani konobar gurne mi komad papira na kojem piše 39 dinara. I ništa drugo. Pošto još nismo promijenili novce pitam mogu li euri. Može, kako da ne. Dam mu 30 eura on mi vrati 10 dinara. Tek kasnije sam skužio da me obradio na tecaju. Ali znam i zašto. Zato sto čovjek zna hrvatski. Sjećate se moje otkopčane jakne. E pa nosio sam ovu majicu.

Majica
Majica

Vidite da znaju hrvatski. Da se razumijemo, nije to neki novac za naše pojmove, 5-6 dinara, al je njima to dobra napojnica. Hotel smo našli nedaleko od centra. Nismo mogli baš birati u 11 navečer.

Noćni pogled iz hotela…

By night
By night

…i jutarnji

Al-džumhurija at-Tunisija

Na spomen Tunisa, prosječnom Hrvatu, pred očima se otvori slika staklenog izloga lokalne turističke agencije, obljepljenog šarenim plakatima s natpisom Djerba, Hammanet i slično. To i jeste ono sto čini Tunis najjačom turističkom destinacijom na Mediteranu ove godine. Iako joj, po Bajsu, za vratom dahće “Mala zemlja za veliki odmor”. Međutim, nas to ne zanima, tako da se ne čudite što nismo bili na tim razvikanim destinacijama. Lažem, bili smo u jednom od tih resorta na brzinu u povratku. Inače, da nam je do plaže, gužve, visokih cijena i polupijanih Europljana, samo bi “otvorili ponistru”. Naš cilj je onaj drugi Tunis. Ako ga još uvijek ima.

Tunis ukratko…

Tunis, mala zemlja za afričke pojmove, graniči s Alžirom na zapadu i Libijom na jugoistoku. Sjever i istočni dio države nalaze se na Sredozemnom moru. Saharska pustinja pokriva veliki dio države, skoro 40 posto. Tunis upada u povijest kada su Feničani počeli graditi postaje na njegovim obalama. Najpoznatija postaja je Kartaga osnovana 800 i neke godine prije Krista. Nakon par stoljeća Kartaga postaje velika pomorska i trgovačka sila. Rimljanima to baš nije bilo po volji. Dvije tadašnje sile kreću u rat. Bili su to poznati Punski ratovi. Rimljani su tada uz pomoć pobunjenih Berbera pobijedili Kartagu. Tada Kartaga postaje glavnim gradom Rimske provincije Afrike.Uglavnom, nakon tog doba počinje džumbus. Bilo je na tuniskom tlu ratova, napada, velikih osvajanja, gusara i još mnogo toga. Nakon Turaka, koji su dugo vladali Tunisom, 1881. godine Francuzi upadaju u Tunis i preuzimaju vlast. Državu pod Francuskom vlasti zahvataju velike promjene. U isto vrijeme nastaje jaka nacionalistička stranka koja Francuzima zadaje glavobolje. Za vrijeme drugog svjetskog rata, mnoge poznate bitke vodile su se na tlu Tunisa. Neko vrijeme Tunis je bio i pod njemačkom okupacijom.

Tek 1956. godine Tunis postaje nezavisna država. Dugo godina nakon toga državom je vladao predsjednik Bourguiba. Još jedan od onih samoproglašenih doživotnih predsjednika. Ni on se nije baš nešto proslavio. Bilo je tu raznih previranja, kriza i pobuna. Danas je Tunis jaka turistička destinacija Mediterana. Zemlja raznolike ekonomije. Glavni sektori su poljoprivreda, industrija i turizam. Tunižana ima oko 10 milja. Većina je berberskog podrijetla, iako se izjašnjavaju kao Arapi. Prosječna plaća im je izmedju 110 i 130 eura. Jezik je tuniski arapski al’ većina govori i francuski. Eto, Tunis ukratko. Sve ostalo probat ćemo približiti, uz slike, u narednim dijelovima.

Odmah šibamo što dalje na jug zapadnom stranom Tunisa. Pošto su nas dočekala 3 stupnja i kiša, odustajemo od prve zamišljene stanice, Table de Jogurtha, i nastojimo stići u Tamerzu. Tko zna put bolje od njih.

  • Treba li plina
  • Mesnica
  • Tko pita ne skita
  • Promet
  • Krenuli smo van grada

Grijane ručke su “must have” u Africi…

Nakon malo odmora idemo dalje
Nakon malo odmora idemo dalje

Južnije je već bolja situacija. Cijelih 7 stupnjeva.

Boca nije naša al’ znamo čija je…

Boca
Boca

Tamerza, naša prva stanica…

Parking
Parking

Only for Americans…

Naša rezidencija…

  • Soba
  • Kupaonica

Jedini smo gosti u Tamerzi, a sudeći po dosad viđenom i u cijelom Tunisu. Večera u restoranu Dva lava. Živopisno mjesto. Gazda je dao preparirati dva pustinjska lava. I to je napravljeno tako loše da sam mislio da su ovce ili neko slično blago. Njega to nije spriječilo da ih ponosno stavi uz vrata. Slika nažalost nemam. Zato mu je hrana odlična. Vrhunski kus kus.

…nastavak slijedi…

3 thoughts on “Odakle je fatamorgana – Tunis I dio”

  1. Čitam sa zanimanjem ovu pravu dugačku avanturu i nestrpljivo čekam Saharu. Ne znam zašto ali uvijek me magično privlačilo to “sve” i “ništa” sadržano u pijesku, pa me jako zanimaju vaši dojmovi.

  2. Antone, pa niste valjda jeli kruh uz pizzu?

    Nekako me iznenadilo 7 stupnjeva u Sahari. Uvijek je zamisljam kao da je 60 u hladu. Jedva cekam nastavke.

    1. Zao mi je sto tek sad odgovaram…nekako sam preskocio pitanja…
      Ne, ne, kruh je dosao uz nesto drugo.
      Pustinje znaju bit itekako hladne. Posebno su velike temperaturne razlike izmedju dana i noci.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Scroll to Top