Neobične zgrade, 2.dio

2. dio

BEČ

HUNDERTWASSEROVA ZGRADA

Ovo je jedna od najposjećenijih atrakcija ovog grada. Po Hundertwasserovom dizajnu, nacrtao ju je arhitekt-ekscentrik Krawin (vlasništvo nad idejom i podjela prihoda predmet dugog sudskog spora). Ova stambena zgrada dio je kulturne baštine Austrije i plijeni svojom neobičnom arhitekturom, a kad se nađete u neposrednoj blizini nasmijete se čudnovatim bajkovitim idejama autora.

Vidljivi dijelovi zida su sagrađeni od reciklirane cigle s carskim amblemom, preuzete iz raznih uništenih kuća, a mozaici su od ostataka keramičkih pločica. Ugledate neravne podove i zapitate se kako se stanari kreću unutar prostorija. Ima 52 stana sa 200-tinjak stanara, 4 poslovna prostora te 16 privatnih i 3 zajedničke krovne terase. Zgrada je dekorirana čudnim stupovima, čunjevima (prema ‘ulici čunjeva’), kipovima (npr. kameni lavovi prema ‘ulici lavova’), pozlaćenim kupolama ruskih crkava, engleske telefonske kabine, francuski klasicistički balkoni, viseći babilonski vrtovi, stupovi drevne palače na Kreti…. Ti ukrasi daju veseli ugođaj življenja. Drveće raste na krovu, ali i na prozorima, pa su tu tzv. ‘tri stanara’. Oni čiste zrak, daju hlad i dekoriraju fasadu zelenilom. To je po teoriji autora da i ulice i krovovi trebaju biti pošumljeni, da u gradove dolazi šumski zrak.

Hundertwasser (ime znači ‘stotinu voda’) je smatrao da su ravne linije bezbožne, nekreativne i čine ljude bolesnima, jer se ne javljaju u prirodi. Zato su podovi i zidovi njegove zgrade neravni, zaobljeni, obojeni šarenim uzorcima, mozaici oslikavaju motive iz prirode, životinje i sve prostorije su unikatno dekorirane. Čak je i ulica ispred zgrade pokrivena neravnim mozaicima. Preko puta zgrade je trgovina ‘Hundertwasser village’ u istom stilu, sa neravnim podovima, kosim zidovima, korištenim odbačenim materijalima. U trgovinu je slobodan ulaz, za razliku od zgrade gdje je zabranjen, iz razloga jer je to stambeni objekt.

SPALIONICA OTPADA ‘SPITTELAU’

Hundertwasser je dizajnirao i druge stambeno/poslovne objekte, a u Beču mi se dopala i Spalionica otpada Spittelau. Ova građevina višebojne fasade sa terasastim vrtovima, pošumljenim krovovima, ‘bradatim’ prozorima, tamnoplavim dimnjakom i osvijetljenom zlatnom kupolom, na sve bi prije mogla sličiti nego na spalionicu i toplanu. Ipak, njena osnovna namjena nije nimalo bajkovita, ali je vrlo korisna, čak opskrbljuje 300.000 Bečana toplom vodom. Iako se tu spaljuje otpad, nikakav neugodan miris ne možete osjetiti u njenoj blizini, pa vam se čini da joj je namijenjena uloga turističke atrakcije, što ona svakako i jeste. Za posjeta spalionici ljubazni domaćini uveli su nas i u izložbeni prostor, koji je dio stalne muzejske postavke.

ZGRADA HAAS

Postmoderna građevina smještena nasuprot gotičke katedrale Sv. Stjepana, u srcu starog dijela grada. Izgradio ju je arhitekt Hans Hollein krajem prošlog stoljeća, svjesno intrigirajući suprotnim stilovima gradnje. Tradicionalni Bečani su se protivili njenoj izgradnji, ali s vremenom su je prihvatili i danas je ponos grada. Meni se zgrada dopala, osobito odraz katedrale u njenoj staklenom fasadi, preljev neba u njenom plavetnilu, neobična, ali efektna kombinacija različitih stilova.

DONAU CITY

Najmoderniji dio Beča, na Dunavskom otoku, između Dunava, Dunavskog parka i Starog Dunava. Građevine high techa poput ‘Strabag haus’, ‘Vienna International Center’, ‘Austria Center Vienna’, ‘Ares Tower’, ‘Tech Gate Vienna’  i sl. čine ovu urbanu četvrt jedinstvenom.

GRAZ

MURAINSEL (Otok na Muri)

Vrlo zanimljiv, umjetni plutajući otok, koji nije fiksiran za dno. Veličine 54 x 17 m, otvoren 2003.g. kao projekt njujurškog umjetnika Vita Acconcia. To je višenamjenski open-air prostor futurističkog izgleda od stakla i metala. Podsjeća na grčki anfiteatar, pomalo na školjku. Na njemu se održavaju koncerti i priredbe, istodobno je  amfiteatar, igralište i kafić (u zatvorenom dijelu). Ta čelična građevina je supermoderan trg čija je funkcija spojiti 2 obale, a na njega se može doći s obje strane rijeke.

KUNSTHAUS (Umjetnički paviljon)

je drugo umjetničko čudo, zovu ga i ‘allien’ ili ‘prijateljski svemirac’, jer je takvog oblika. Također ima i nadimak ‘plavi mjehur’, kao plavi omotač sa zračnim mjehurićima koji lebde iznad staklenog prizemlja.  Sa površine nazvane ‘skin’ (omotač od akrilnog stakla) izlaze tzv. ‘nozzles’, otvori okrenuti prema sjeveru koji optimalno osvjetljavaju čitav prostor. Konstrukcija se drži samo vanjskim zidovima. To prekrasno i ultramoderno čudo arhitekture koje izviruje iz stare gradske jezgre osmislili su Britanci Peter Cook i Colin Fournier. U njemu se održavaju izložbe i druga kulturna događanja.

KOPENHAGEN

OPERA

Grad skromne arhitekture. Ipak mi je bila simpatična Nova Opera, ili ‘Operaen’, kako je zovu Danci. Sam početak izgradnje je bio skandalozan jer je danski multimilijarder Moller, koji ju je poklonio svom gradu, bez javnog natječaja odabrao arhitekta Henning Larsena, što je presedan za građevine takve važnosti.  To je jedna od najsuvremenijih opera na svijetu, sa savršenom akustikom u velikoj ovalnom dvorani, koja može primiti 1500 posjetitelja. Ima 14 katova i površinu od 41.000 m2. Od toga je 12.000 m2 smještenu u 5 podzemnih nivoa. Cijela građevina ima oko 1.000 prostorija i vrijedi 335 milijuna eura. Šta je to za jednog multimilijardera ?!

MALME

TURNING TORSO

U novom modernom naselju Vastra Hamnen (Zapadna luka), čije su neobične zgrade kreirali vrhunski svjetski arhitekti, ponosno se izdiže Turning Torso, vijugavi neboder. Visine 190 m, ovo je druga najviša stambena zgrada Europe, koju je osmislio Španjolac Santiago Calatrava. Ima 54 kata i zakrivljenost od 90 stupnjeva od vrha do dna.

ISTANBUL

MODERNI DIJELOVI GRADA

Zadnjih godina su vrlo prisutni novi stilovi gradnje, pa je grad postao pokusna zona moderne arhitekture. Grade se mnogi visoki neboderi, osobito u Leventu, Besiktasu, te u azijskom dijelu grada. To su  najčešće poslovne građevine, banke, hoteli … Istanbul je europski glavni grad kulture za 2010.g. (uz Pecuh i Essen).