Neobične zgrade, 1.dio

Autor:  Slavica D.

NEOBIČNE ZGRADE

Na svojim putovanjima, osim posjeta uobičajenim turističkim atrakcijama,  uživam obilazeći moderne građevine. Posebno me zanima kombinacija staro-novo, kako su to arhitekti ukomponirali, jer većinom su nove, high-tech građevine integrirane u stare jezgre gradova. To njihovim autorima predstavlja pravi izazov. Ovdje prikazujem neke od najzanimljivijih zgrada, koje su ostavile poseban dojam na mene.

PRAG

‘RASPLESANA ZGRADA’

Na popisima najkreativnijih građevina svijeta nalazi se ‘Rasplesana zgrada’ u Pragu. Izgrađena je 1996.g. po nacrtima Vlade Milunića, arhitekta hrvatskog porijekla, u suradnji sa velikim Frenkom Gehryem. Umjesto prvobitne namjene kulturnih sadržaja, postala je sjedište poslovnih tvrtki, s restoranom na vrhu. Zgradu od milja zovu ‘Fred i Ginger’, po Fredu Astaireu i Ginger Rogers.

LONDON

‘LLOYD’S BUILDING’

City je poslovni centar Londona, gdje je teško izdvojiti neobične građevine. Ipak na svjetskim popisima high techa značajno mjesto zauzima Lloyd’s Building, arhitekta Richarda Rogersa, koju zovu ‘inside-out building’,  jer su instalacijske mreže i dizala smještena na vanjsko pročelje zgrade. Time je dobivena potpuna fleksibilnost unutarnjeg prostora, a instalacije su dostupne za eventualne popravke. Inače, zgrada je projektirana po uzoru na prethodno Rogersovo djelo, pariški centar Georges Pompidou.

‘THE GHERKIN’ (‘Kiseli krastavac’)

Ovo je druga poslovna zgrada u Londonu koja plijeni pažnju, u kojoj je sjedište osiguravajuće tvrtke ‘Swiss Re’. Iako nije najviši neboder u gradu, ipak je lako uočljiv dio londonske panorame i njegov futuristički izgled oduzima dah svakog prolaznika. Projektirao ga je Sir Norman Foster, koji je, sa svojim timom, tek nedavno, nakon 6 g. od izgradnje, dobio nagradu gradonačelnika Londona za Najbolje izgrađeni projekat.

To je prvi ekološki osviješten neboder u gradu, jer je max. smanjio potrošnju energije (oko 40 % godišnje). Njegova staklena fasada osigurava max. razinu prirodnog osvjetljenja u unutrašnjosti zgrade.

CITY HALL

Tu je sjedište vlasti grada Londona u Southwarku, pored Temze, još jedna građevina napravljena po projektu Normana Fostera. On je zgradu zamislio kao ogromnu viseću kuglu iznad Temze, ali je ublažio projekat i napravio ga konvencionalnijim. Otvorena je 2002.g. Unutarnje spiralne stube omogućuju nesmetani pogled na sve unutarnje prostore. Na vrhu ove 10-katnice je izložbeni prostor i sala za sastanke nazvana ‘Dnevni boravak Londona’ iz koje se kroz staklene zidove vidi unutrašnjost zgrade, a u njoj je povremeno dopušten ulazak građana. Sličan sistem posjeta je organiziran i u Berlinskom Parlamentu (Reichstagu).

BERLIN

PARLAMENT – REICHSTAG

Na obnovljenoj zgradi Reichstaga 1999.g. napravljena je staklena kupola na koju se možete popeti i uživati u pogledu na grad, kao i na unutrašnjost, čak možete pratiti i sastanke parlamenta. A kupolu je projektirao – tko ? Pa mogli smo i pretpostaviti, Norman Foster. Ovo je jedinstven spoj stare gradnje, krajem 19.stoljeća, i suvremene arhitekture.

SONY CENTAR

To je najambiciozniji projekt na obnovljenom, nekad zapuštenom  Potsdamer platzu, ultra modernom trgu u centru Berlina. Izgradnju trga su projektirali arhitekati Piano i Kohlbecker. Cijeli posao je završen 1998.g. Sony centar je s okolnim zgradama povezan  trgom prekrivenim futurističkim krovom u obliku jedra. Tu je smješten Cinemaxx sa 17 kino i Imax dvorana, a u Sony centru je CineStar.

DZ BANK

U Berlin sam pošla ciljano tražiti jednu zgradu. Svaka čast Brandenburškim vratima, svi dolaze njih vidjeti, ali ja sam u njihovom susjedstvu namjeravala pronaći nju : DZ Bank, umjetničku skulpturu čuvenog Franka Gehry-a (najpoznatiji uradak mu je Guggenheim muzej u Bilbau, Španjolska). Kao da sam tražila iglu u plastu sijena, nitko nije znao što tražim. Štura informacija do koje sam došla prije puta govorila je da sam na pravom mjestu. No, zgrade nigdje, iako je vrlo neobičnog krova, u obliku kita.

Tek kad sam se popela na kupolu Reichstaga, u jednom trenutku sam viknula ‘Eno je!’ Zaista, kit u svoj svojoj veličini i ljepoti. No opet je bio problem kad sam se našla na istom mjestu. Odozdo, sa zemlje, ništa se ne vidi. Upitala sam u susjednoj Akademiji lijepih umjetnosti, pokazala im sliku već ranije skinutu s interneta, no djevojke na informacijama ništa ne znaju. Nisam htjela odustati, ta sutra se vraćam u Hrvatsku, neću valjda otići bez susreta sa ‘kitom’. I slučajni pogled kroz staklo susjedne zgrade otkrio mi je da sam na pravom mjestu. Dobro skrivena od vanjskih pogleda, iza tamnog stakla, zgrada ‘obične’ fasade krije u sebi čudo suvremene arhitekture, koje je u stvari, zamislite kako prozaično, banka. Doduše vrlo ekskluzivna banka za VIP klijente, svrha osobnog bankarstva. Dvorane i urede pokriva ‘paukova mreža’, a ogromna skulptura u unutrašnjosti predstavlja ‘kitova usta’. Bio mi je dopušten ulazak samo na par minuta, ali i toliko sam uživala u ovom Gehry-evom čudu.

DRESDEN

KRISTALL UFA PALAST

Kristalna palača, nazvana UFA, smještena u Prager strasse, izgrađena je 1998.g. po dizajnu bečkih arhitekata Prix i Swiczinsky. To im je priskrbilo nagradu za izgradnju Njemačke i za odličan spoj moderne arhitekture u starom dijelu grada. Sadrži 8 multiplex kino dvorana, na 3 razine, sa ukupno 2668 mjesta.

TVORNICA VW

Izgrađena 1999.g. na rubu Velikog parka, ovaj stakleni gigant je školski primjer odlične reintegracije teške industrije u urbanu sredinu, kojim je, usprkos velikom protivljenju, dokazano da moderna industrija više ne zagađuje okolinu, niti proizvodi veliku buku, pa nema razloga za njihovu izgradnju daleko na periferiji. Tvornica više sliči muzeju ili zabavnom parku, otvorena je za posjetitelje koji za plaćenu ulaznicu od 5 eura imaju djelomičnu mogućnost razgledavanja, vožnju phaetona na simulatoru, kao i praćenje proizvodnje automobila na pokretnim trakama. Gotovo da možete pratiti kako se pravi vaše vozilo.