Putovanje kroz vrijeme – 2000 godina u tri dana – drugi dan – Burnum
Autor: Vlatka Glasnović
Burnumske ide
33. godine p.n.e. u današnjem selu Ivoševcima, smjestio se privremeni vojni logor rimske XI. legije Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix.
Burnum je naziv naselja u kojem je živjela liburnska zajednica Burnista na granici sa Delmatima.
Na području vojnog logora 2008. godine pronađen je pečat što je navodno jedinstveni primjerak budući da nigdje drugdje nije pronađen sličan predmet, oružje, oruđe, svakidašnji predmeti kao fibule, novčići… Vojnici su trebali biti siti, a glavni kuhar je sigurno imao puno posla jer je svakodnevno pripremao za ovu veliku legiju oko 4250 kg žita, 800 kg mesa, 250 kg povrća, 130 kg sira, 350 litara maslinova ulja i 1350-2000 l vina, posolivši sve s 200 kg soli i to vjerojatno one dopremljene iz Nina.
Jedini sačuvani vojni amfiteatar u Hrvatskoj izgrađen je 77. godine i dugačak je preko 100 metara. Početkom 2. stoljeća Burnum dobiva status grada i amfiteatar vjerojatno služi narodu.
Rimski vojni logor imao je i svoju zapovjednu zgradu. Principium je bio širok 104 metara i dugačak 73. Od glavne veće arkade sa svake strane nizale su se četiri manje. Do danas su sačuvane dvije sa desne strane od ulaza. Ovdje su bili smješteni uredi, svetište u kojem su se čuvali bojni znakovi. Nakon odlaska vojske iz Burnuma u doba Hadrijana, arkade su bile dio bazilike, možda se zato danas u narodu ova ruina naziva i Šuplja crkva.
Burnum kako postaje gradom tako postaje i bitnim cestovnim čvorištem te je stoga bilo potrebno promet i život u gradu nadgledati, a to su radili službenici Beneficijarija. Arheolozi smatraju kako se život u Burnumu odvijao negdje do 537. godine
Skradin
Krećem prema Scardoni u Liburniji… ili u prijevodu, prema našem Skradinu kojeg sam ugledala par tjedana prije sa mosta vraćajući se iz Trogira. Taman sam se probudila, pogledala kroz prozor autobusa i ugledala zgodno mjestašce, a to je bio Skradin. Eto prilike posjetiti i njega.
Na skradinskom Trgu Male Gospe, ispred crkve nalazi se bista skradinjanina fra Luja Maruna rođenog 1857. godine. Nije bio samo franjevac već i otac hrvatske arheologije kako je uklesano u ovaj spomenik, a 24.8.1893. (ovo pišem 23.8.2017.) u Kninu je osnovao prvi hrvatski arheološki muzej. Eto, slučajno ili ne, vezan je i za ovo moje putovanje, jer je 1912. u Burnumu započeo arheološka istraživanja.
Na mjestu stare katedrale porušene od Turaka, Mlečani su godine 1724. izgradili novu baroknu crkvu Preobraženja blažene djevice Marije, sa zvonikom koji je desno od crkve udaljen 20-tak metara. Crkvene orgulje proglašene su državnim kulturnim dobrom, na koru (pjevalištu) su od 1776. godine. Graditelj orgulja je Francesco Dacci čije se djelo nalazi i u bazilici Svete Marije od zdravlja u Veneciji. Njegov učitelj bio je naš graditelj orgulja Petar Nakić koji je rođen u blizini Benkovca, a kršten je u skradinskom zaleđu. Petar je Francescu 1760. godine predao svoje radionice.