Kina 5 – Pronaći srodnu dušu
Autor: Antonija Putić
Kineski zid – sve lokacije
Popeti se na Kineski zid na potezu Jinshanling – Simatai nevjerojatno je iskustvo! Gdje god pogled seže, samo zelene planine i zid – miljama naokolo ništa drugo osim zida i zelenila predivne planine! U Pekingu turisti mogu vidjeti zid na tri lokacije. Badaling je najpopularniji, a tu su i najveće gužve, kaos. Kad se god prikazuju fotografije Kineskog zida i gužvi, to je uslikano na Badalingu. Drugi dio otvoren za turiste jest Mutianyu. Mrvicu manje popularan od Badalinga, ali uglavnom s mnoštvom turista. Zid kakvog najčešće vidimo na razglednicama nalazi se na potezu Jinshanling – Simatai.
Jinshaling – Simatai
Taj dio Kineskog zida udaljen je 140 kilometara od Pekinga, a vjerojatno je to i razlog zašto se mali broj ljudi odlučuje doći ovdje. Osim toga, zid na tom dijelu nije obnavljan od izgradnje, od 1570. godine i vladavine Ming dinastije. Odlučite li doći ovdje, nahodat ćete se po odlomljenim komadima zida, zaobilaziti drveće koje probija sa svih strana, namučiti se sa strminama, provlačiti se kroz male i uske prolaze i hodnike unutar zida. Za razliku od ostatka zida koji je prilagođen turistima i po kojemu se može šetati kao po bjelovarskom Korzu, ovdje ćete ispustiti dušu. Kada jednom krenete na rutu od 22 tornja, nema odustajanja. Doduše, za lijepog vremena moguće je dio puta prevaliti žičarom, dio puta skratiti prečicama kroz šumu, no najveći dio ipak treba prehodati. Osim toga, nije pravi čovjek onaj koji se ne uspne na Kineski zid, kaže stara kineska poslovica, a vjerujem da to ne podrazumijeva žičaru. Za popeti se i prehodati cijelu dionicu potrebno je snage, volje i upornosti. No, isplati se i milijun je puta bolje od ostalih dijelova zida.
Osjećaj nakon što osvojiš Zid
Neki ludi osjećaj slobode javio se u meni kada sam napokon došla pred kraj zadane rute, kao i ona spoznaja da je sve, ali baš sve u životu moguće. Sve se u tom trenutku na zidu činilo tako lako i ostvarivo. I popeti se na Kineski zid i vidjeti svijet i preživjeti teške i tmurne dane i snaći se u potpuno nepoznatom dijelu svijeta sasvim sam. I pronaći srodnu dušu kada su ti već sve lađe potonule, a svaka strina i tetka te svako malo pita kada će udaja i djeca.
Pronaći srodnu dušu u Kini
Čini mi se da je upravo to najveći i najteži životni izazov – pronaći srodnu dušu. U Kini je taj izazov još i teži, neovisno o tome jeste li Kinez ili stranac. Prije svega, kineski partneri moraju si odgovarati na više razina, a prva je ona financijska. Ne spajaju se ljudi samo zato što se sviđaju jedni drugima, spajaju se cijele obitelji pa je odabir pogodne obitelji jako važan. Za mladiće to znači da moraju biti obrazovaniji, imati bolje plaćen posao i biti zapravo jedan korak iznad djevojke. Također, prije sklapanja braka trebaju imati siguran posao, automobil, kuću i, u posljednje vrijeme, iPhone 6. To je neki minimum minimuma. Sve su druge značajke manje bitne kada dođe do trenutka u kojem se napokon treba sklopiti brak. Ne čudi stoga što je u Kini toliko samaca jer zadovoljiti sve prohtjeve, vlastite i one od obitelji, nije lako. A i očekivanja koja bi mladići trebali ispuniti su nadrealna jer sve navedeno treba ostvariti do tridesete godine. Odustanete li od uobičajenih normi, velike su šanse da u Kini završite kao samac. I u Pekingu ima mnogo samaca, a jedan od razloga je što mnogi odgađaju ulazak u brak zbog karijere jer veći poslovni uspjeh osigurava i bolju priliku za ženidbu.
O umjetnici Marini Abramović
Naravno, svi znamo da je sve bolje, lakše, ljepše u dvoje. Pa čak i popeti se na Kineski zid. Izuzev možda za Marinu Abramović. Za one koji prate svjetsku umjetnost, to ime mnogo znači. Riječ je o jednoj od najvažnijih umjetnica današnjice. Rođena je u Beogradu gdje i završila Akademiju likovnih umjetnosti, a potom je u Zagrebu, na našoj Akademiji, završila poslijediplomski studij. Nakon putovanja diljem svijeta, svoj je dom pronašla u New Yorku gdje surađuje s nizom umjetnika, a među najpoznatijima je svakako Lady Gaga. No, njezini su početci bili daleko skromniji. Nakon završetka studija i rada na Akademiji u Novom Sadu Marina sredinom sedamdesetih odlazi živjeti u Amsterdam gdje upoznaje i umjetnika imenom Ulay Frank Uwe Laysiepen s kojim će proputovati velik dio svijeta i ostvariti niz umjetničkih projekata.
Ljubavno – umjetnička veza umjetnice
Bez novca, živeći u kombiju prvih pet godina svoje ljubavno-umjetničke veze, odlučili su putovati svijetom živeći od izvođenja svojih performansa. Nakon što su posjetili pustinje Australije, Afrike, pustinju Gobi, na red je došao Veliki Kineski zid. Bilo im je potrebno čak osam godina kako bi dobili sve potrebne dozvole od kineske vlade da bi 1988. godine mogli izvesti svoj performans − Hod po Velikom zidu. Performans je trajao 90 dana, a za to su vrijeme prepješačili više od 2000 kilometara Kineskog zida. Ulay je krenuo s dijela zida koji se nalazi u pustinji Gobi, a Marina s dijela koji kreće od Žutog mora. Ponovni susret nakon tri mjeseca ujedno je označio i kraj njihove 12 godina duge ljubavne veze koja i danas nadahnjuje mnoge.
Performans u Momi
Opisi zida koje su njih dvoje napravili uistinu su fascinantni. Najpoznatiji Muzej svijeta, njujorška Moma u 2008. godini ugostio je Marinin preformans − Artist is present. Performans je to u kojemu Marina sjedi u tišini nasuprot posjetitelja. Iznimno nadrealan projekt privukao je tisuće posjetitelja i pažnju svih svjetskih medija. Najdirljiviji trenutak cijelog projekta jest onaj kada nasuprot Marine za stol sjedne upravo Ulay s kojim se vidi prvi put nakon 30 godina. Ako ste izgubili vjeru u ljubav, ovo je video koji treba pogledati, ovo je priča koju treba pročitati, ovo je trenutak kada shvatite da ništa nije izgubljeno i da je čarolija uvijek moguća. Posebice kada ste na Kineskom zidu.