Kambodža, 4. dio – Lara Croft, dinosauri, Veliki Brat i pad Angkora

Autor: Sam

Ta Prohm

Uz Angkor Wat, Ta Prohm je vjerojatno najpoznatiji hram Angkora. Prilikom restauracije odlučeno je djelomično ostaviti vegetaciju u koju je hram vremenom zarastao, što mu daje jedinstven izgled. U njemu su snimljene sekvence filma “Tomb Raider” s Angelinom Jolie u ulozi Lare Croft.

Na moju veliku žalost, nisam uspio snimiti slike po volji zbog nebrojenih kineskih turista kojima je trebala čitava vječnost da snime čitave sekvence najbezveznijih mogućih poza, i to po tri puta, za svaki slučaj. Navodno kod njih važi ona maksima “pokaži slike ili se nije dogodilo”.

Dodatna zanimljivost hrama je reljef koji navodno prikazuje stegosaura, dinosaura koji je živio tijekom kasnog trijasa i izumro nekih 140 milijuna godina prije angkorske civilizacije. Otkud su stari Kmeri znali za stegosaura? Hipoteza ima raznih, čak i to da su reljef falsificirale šaljivčine, vjerojatno iz mnogobrojnih filmskih ekipa koje su posjećivale mjesto. Za radoznale, najbolje objašnjenje na koje sam naišao možete vidjeti ovdje.

Angkor Thom / Bayon

Angkor Thom, u značenju “Veliki grad”, je bio jedan od najvećih kmerskih gradova svih vremena sa vanjskim zidinama od laterita, visokim 8m i dimenzija nekih 3km x 3km. Građen krajem 12. stoljeća, kad i Ta Prohm, ostao je prijestolnicom vjerojatno sve do 17. stoljeća. To je period najintezivnije gradnje kmerske civilizacije, nakon čega je sve krenulo nizbrdo.

Državni hram u sastavu grada, Bayon, spada među najinteresantije i najzagonetnije od svih hramova. Iako znatno manji od Angkor Wata, vrlo je kompleksan. Danas ima 37 tornjeva, iako ih je u prošlosti bilo više. Skoro svaki toranj krase reljefi kralja na svakoj od četiri glavne strane svijeta, iako ima tornjeva sa tri ili čak dva. Nisam se mogao oteti dojmu da me Veliki Brat gleda gdje god okrenem.

Grad i hram su originalno građeni kao mahajanski budistički. Kasniji kraljevi su ga prepravljali u skladu s vlastitim religioznim preferencama, hinduističkim ili teravadsko-budističkim. U tom su procesu nasilno stradali mnogobrojni originalni prikazi Buddhinog lica. Neke statue su čak probraćene u lingu.

Modna revija

Na izlasku nas čekaju prodavači suvenira, odjeće i tko zna čega sve ne. Interesantno je da je velika većina djevojaka obučena od glave do pete, tako da im se vidi samo lice ispod šešira širokog oboda. Odjevni artikli uključuju stvari kao što su tanke bijele rukavice i bijele čarape s japankama. Razlozi takvog modnog stila, za razliku od drugih dijelova svijeta gdje odjeća služi za sakrivanje od radoznalih pogleda (koji vas mogu stajati glave) su vrlo praktični: Kambodžanci se, kao i većina ljudi u Indokini, ne žele izlagati nemilosrdnom suncu. Kod njih se potamnjela koža poistovjećuje sa sirotinjom koja provodi dane na rižinim poljima. Gospoda je bijela.

Jedna od njih, prava ljepotica, mi prilazi. Prodaje šalove. Kaže: “Kupi šal djevojci.” Odgovaram joj: “Nemam djevojku”. “Ja ću biti tvoja djevojka!” Kako bijeda utječe na perspektivu, čak sam im i ja privlačan! Priključujem se svojoj grupi, gdje me peckaju govoreći da sam je trebao povesti. Izlgleda da smo svi došli do koncenzusa što se njenog izgleda tiče. I tako sam propustio životnu priliku imati model za djevojku.

Polja smrti

Svraćamo u spomen dom na jednu od najmračnijih epizoda u povijesti Kambodže – vladavinu Crvenih Kmera. Nakon prestanka rata u Vijetnamu 1975, pala je i prozapadna kambodžanska vlada Lon Nola. Crveni Kmeri pod vodstvom Pola Pota su pobjedonosno ušli u Phnom Penh i nakon samo nekoliko sati počeli istjerivati sve redom na prisilni rad u rižinim poljima. U samo 4 godine, uspjeli su istrijebiti četvrtinu stanovništva zemlje. Posebno su bile pogođene etničke manjine i intelektualci. Vijetnamska intervencija je srušila Crvene Kmere 1979.

Iako kratkotrajna, strahovlada je ostavila katastrofalne posljedice od kojih se Kambodža i dalje oporavlja. Ako se razbolite izvan Phnom Penha, nadrljali ste, jer ljekara ni danas nema. Stoga nije zgore sa sobom ponijeti osnovne medicinske potrepštine, ako se odlučite na put. Ako ste slučajno pobornik alternativnih stilova liječenja, ovo je onda raj za vas.

Zagonetka pada Angkora

Iako je Angkor prepun zapisa u kamenu, Kmeri nisu za sobom ostavili ni riječi o kolapsu njihove civilizacije, tako da je opticaju mnogo hipoteza. U doba vrhunca računa se da je polovica ukupnog stanovništva, nekih 300 tisuća, uzgajala rižu za vladajuću elitu, svećenstvo i održavanje hramova. Dodajte tomu stalne ratove sa susjedima, vrlo nejasne linije nasljedstva (kraljevi su imali više žena) koje su vodile do stalne nestabilnosti, nezadrživ uspon egalitarnog, teravadskog budizma koji je vjerojatno vodio pobunama, premještanje trgovine prema Pnohm Penhu, i slika se polako kristalizira.

Najnovija istraživanja, međutim, upućuju na još nešto: gubljenje kontrole nad sistemima vodoopskrbe, koji su i doveli do procvata. Ispostavlja se da se pad Angkora poklapa s duljim periodom neregularnih monsuna koji su doveli do velikih poplava i suša kojima oronuli sustavi vodoopskrbe nisu dorasli. Tako je vrlo moguće da su klimatske promjene u osnovi slijeda događaja koji je doveo do propasti Angkora.

Interesantno je da se slično događalo i na drugim stranama svijeta – npr. nekoliko stoljeća ranije sa civilizacijom Maja u Srednjoj Americi, o kojoj sam već pisao. Ili, kako čitam neki dan, Mesa Verde u Velikom kanjonu rijeke Kolorado.

Ako je jedna stvar sigurna, povijest se ponavlja. Civilizacije nastaju, doživljavaju procvat, vrhunac i pad. Pitanje je samo u kojem smo stadiju ciklusa mi sada. Oni koji ne uče iz povijesti, zaslužuju da se povijest ponovi na njima.

Prethodni nastavak: Kambodža, treći nastavak, Angkor Wat