“Nedavno je bilo razgovora o tome zašto se putuje. Ne znam za druge, ja putujem za osjećaj. Onaj osjećaj kad doživiš ljude, njihovu kulturu i način života. Posebno kulturu različitu od tvoje. Putujem za onaj tren u kojem iskreni smiješak domaćina razbije još jednu predrasudu u mojoj tintari. Zašto motorom? Motor je tu samo sredstvo. Najbolje sredstvo za postizanje još jednog cilja. Cilj je opet osjećaj. Osjećaj slobode. I onaj moment pod kacigom, kada ništa nije važno i ne misliš ni na šta drugo osim na put ispred sebe. To nitko i ništa ne može platiti. Pa čak ni MasterCard…”
Anton s prijateljem nastavlja putovanje Tunisom kroz Saharu na motorima. Predjeli kojima prolaze izgledaju nestvarno na Zemlji, kao da su s drugog planeta. Uživati morate oprezno, jer ako nestane goriva u pustinji, treba se snaći kod lokalnih naftaša. Oaza Chebika je mjesto gdje bih voljela sjesti, meditirati, čitati ili samo šutjeti …
Ovo je drugi od 10 nastavaka serijala Sahare. Uživajte, čitajte i gledajte: