Ne mogu skriti zadovoljstvo nastavkom suradnje s Kapetanom. Prvo nam se javio s Americom Latinom dok je još bio na putu, pa nam slao slike s broda malo po malo. Povratkom na kopno, Kapetan nam je poslao nastavak ovog putovanja od Čilea, preko Paname, Gvatemale, El Salvadora, Hondurasa, Nikaragve do Mexica.
Od njega možemo naučiti mnogo iz geografije i povijesti, pa i književnosti. Ovaj put ćemo još naučiti španjolsku poslovicu koja se kroz morsku priču proteže cijelim putopisom:
Poljubac bez brkova je kao juha bez soli
Početak same priče me podsjetio na knjigu Ante Tomića “Što je muškarac bez brkova”.
“Počeo bih ovaj raport španjolskom poslovicom koja kaže da je poljubac bez brkova kao juha bez soli. Znači, u ovih šest zemalja koje sam posjetio teško je bilo vidjeti muškarca bez brka. To nije samo znak muškosti već i nekakve važnosti i prestiža, a naročito su cijenjeni oni tanki i uvrnuti na gore. Vlasnik takvih brkova je u startu u prednosti i možeš ti biti bogat, mlad i zgodan, ali ako nemaš brk koji te ističe i definira ili ako ti je ne daj bog žut kao moj, onda ti je sve to džaba. Ti su brkovi toliko važni da mi se čini kako bi čak i žene voljele da im po koja dlačica nikne pod nosom. Od Paname pa do Meksika svaki muškarac je ponosni vlasnik brka kojega pazi i njeguje. U Argetini i Čileu to nije bio slučaj, ali ovdje u Srednjoj Americi brk je sve. Bio on rijedak, masan, izgrižen, raščupan, ufitiljen ili ne, uvijek je ponos svoga vlasnika…”
Kako se naš Kapetan snalazi na svojim putovanjima i što sve opaža možete pročitati u Putopisu Od Paname do Mexica
Ovu poslovicu moram zapamtiti!
Koje sam ja brčine imao! Dobro bih prošao u gore navedenim državama 🙂
Ha-ha, jel’ te urednica znala u brkatom periodu 🙂
E da ste bili s nama dobro bi nam doslo brkato pojacanje.
Svakako bih pomogao.
Ma kakvi, samo vidjela slike 🙂
Vjerujem kako bi imao velik utjecaj među djevojkama u Kapetanovoj priči.