Koloseum – Rim

 

KOLOSEUM POD SVJETLOM BOJE NADE

Autor: Slavica D.

Koloseum je zavrijedio još jedan osvrt, osobito ovaj tjedan. Od nedjelje to je centralna građevina, značajna ne samo po svojoj povijesnoj vrijednosti, već i po onome što se oko njega održava. Naime, za vrijeme održavanja samita FAO država u Rimu, tri dana Koloseum je obasjan zelenim svjetlom, bojom koja simbolizira nadu. To je odlučeno na osnovu inicijative ActionAid International, međunarodne dobrotvorne udruge, koja ima sjedište u Johannesburgu. Svrha akcije je ukazivanje na pravo svakog ljudskog bića na primjerenu prehranu. Hvale vrijedna akcija, kao i mnoge u organizaciji ove udruge, koja se već godinama bavi pomaganjem siromašnim zemljama svijeta. Ipak nameće se pitanje : hoće li se ovom akcijom puno postići ? Odgovor na to prepuštamo drugima.

Činjenica je da je ovih dana glavna ‘zvijezda’ baš Koloseum. Po mnogima najvažnija, od svih važnih građevina Vječnog grada. Kažu, tko je bio u Rimu a nije vidio Koloseum, kao da nije ni bio u Rimu.

KOLOSEUM 16

KOLOSEUM 16

KOLOSEUM 17

KOLOSEUM 17

KOLOSEUM 1-na Dan Republike

KOLOSEUM 1-na Dan Republike

O toj građevini znamo gotovo sve, osobito jer je prije 2 godine proglašena jednim od 7 novih svjetskih čuda. Jedina građevina iz Europe. Izvornim imenom ‘Flavijev amfiteatar’, prozvan je Colosseum jer se ispred njega nekad nalazila kolosalna, 40 m visoka, brončana skulptura cara Nerona.

U prvom stoljeću naše ere, točnije 72. godine, car Vespazijan je želio napraviti veličanstvenu arenu u srcu Rima, za razliku od svih dotad građenih izvan gradskih središta. Gradnja je trajala desetak godina, a svečanost otvaranja trajala sto dana. Sve je bilo po principu ‘kruha i igara’.

KOLOSEUM 11

KOLOSEUM 11

KOLOSEUM 5

KOLOSEUM 5

KOLOSEUM 6

KOLOSEUM 6

Napravljeno je 76 ulaza, iz razloga da gledatelji mogu brzo ući i izaći iz njega, čak za nepunih deset minuta. A mogao ih je primiti oko 50.000 za sjedenje, i oko 10.000 za stajanje. Objekt je sagrađen u valjkastom obliku, na tlocrtu elipse, a sjedišta su se u redovima spuštala prema središtu arene. Zidne arkade su bile ukrašene brojnim skulpturama, dok je laneni krov je štitio gledaoce od kiše i jakog sunca. Drveni pod je pokrivao prostor ispod, gdje su se nalazili gladijatori i životinje. Svi građani su mogli slobodno ući, a njihov položaj u gledalištu pokazivao je kakav su status imali u društvu. Mjesta su bila označena, a naravno da je car, uz svoju svitu, sjedio najbliže samoj areni. Ipak, postojale su grupe koje nisu smjele ući u arenu: glumci, grobari i bivši gladijatori.

KOLOSEUM 14

KOLOSEUM 14

KOLOSEUM 7

KOLOSEUM 7

KOLOSEUM 8

KOLOSEUM 8

Ljepota ove veličanstvene građevine nespojiva je sa svrhom njene gradnje. U njoj su se održavali razni sportovi na suhom ali i na vodi. Ipak najpoznatije su bile borbe gladijatora i zvijeri, surove igre sa potocima krvi. Gladijatori su uglavnom bili robovi, ratni zarobljenici, kriminalci. Znalo je biti i žena, koje su se prerušavale u Amazonke, a ponekad bi se prijavljivali i slobodni građani, željni trenutka slave. Te igre su carevi poklanjali svom narodu. Njima je to značilo kao nama kazališne predstave. Prije početka borbe, gladijatori su se obraćali caru pozdravom : ‘Ave Caesar, morituri te salutant’ (Zdravo, Care, pozdravljaju te oni koji će umrijeti). Rijetko koji gladijator bi ostajao živ. O njegovoj sudbini na kraju igre odlučivao je sam car dajući znak rukom (palac okrenut dolje značio bi da pobijeđenog treba ubiti, a palac gore – da ga treba poštedjeti).

Ulazeći u ovo čudo graditeljstva i povijesti, prožme vas jeza, pri pomisli da je to bilo središte strašne ljudske okrutnosti, gdje su mučenja predstavljala vrhunsku zabavu. Njegova unutrašnjost je fascinantna, čak i ovo što je do danas sačuvano djeluje zastrašujuće. Krišom sam se osvrtala oko sebe, da provjerim hoće li izjuriti neka podivljala životinja, ili krvožedni ratnik. Nisam se mogla sasvim opustiti, nelagoda me pratila sve vrijeme.

KOLOSEUM 15

KOLOSEUM 15

KOLOSEUM 9

KOLOSEUM 9

KOLOSEUM 10

KOLOSEUM 10

U areni su se održavali i sportovi na vodi. Zvučalo mi je nevjerojatno, ali priča tako kaže. Arenu bi ispunili vodom, pa su se održavale pomorske bitke sa pravim brodovima. Kanal za dotok vode još uvijek se nalazi ispod crkve sv. Klementa, nedaleko amfiteatra. Baš su bili maštoviti ti rimski carevi.

Koloseum je pregrmio i potrese, požare, sve to ga je postepeno uništavalo. Čak su ga koristili i kao građevinski materijal tijekom srednjeg vijeka. A onda, u 18. stoljeću, papa Benedikt XIV proglasio ga je za sveto mjesto, simbol kršćanskog mučeništva i stradanja, te mu se od tada počela poklanjati vrijedna pažnja.

http://www.youtube.com/watch?v=V8AoWljEH-I&NR=1

http://www.youtube.com/watch?v=8Q3-dno3aec&feature=related

Nove informacije govore da rimske vlasti žele obnoviti gladijatorske borbe u Koloseumu. Svakako, bila bi to gluma, ali vjerna kopija nekadašnjih okrutnih predstava, uz mogućnost korištenja tekstova antičkih rimskih pisaca i filozofa. Namjera vlasti je da posjetioci na ovakav način bolje upoznaju rimske kulturne spomenike.

KOLOSEUM 4

KOLOSEUM 4

KOLOSEUM 13

KOLOSEUM 13

KOLOSEUM 12

KOLOSEUM 12

Osim titule ‘novog svjetskog čuda’ , Koloseum se diči i svojom humanom misijom. Naime, svaki put kad se osuđeniku ukine smrtna kazna, bijela noćna rasvjeta na amfiteatru se pretvori u zlatnu, kao simbol borbe protiv smrtne kazne.

KOLOSEUM 2

KOLOSEUM 2

Tako i ovaj put, upravo ovih dana, njegova uloga je opet humanitarnog karaktera. Vrijedi nadati se kako će zeleno svjetlo prosvijetliti šefove država, i pomoći boljem životu mnogih gladnih ljudi svijeta.

Dojmio me se stari epigram: ‘Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim. Ako Koloseum padne past će i Rim. Kad padne Rim, past će i cijeli svijet.’

 

  11 Responses to “Koloseum – Rim”

  1. Puno toga zanimljivog i nepoznatog sam pročitala ovdje. Stvarno mi zvuči nevjerojatno kako su se u Koloseumu održavali sportovi na vodi.
    Odlično si uklopila video clipove s Youtube-a. Jedino mi nedostaje informacija čija je glazba odabrana.
    Liči mi na grupu Era u prvom linku, ali nisam sigurna. U svakom slučaju je grandiozna. Ona sekcija bubnjeva je jeziva, ali odlično odabrana + zbor koji pjeva “Ave”.
    Pohvala autoru!

  2. cula sam za ovu akciju, samo da bude koristi od toga. Koloseum je izvanredan, pravo svjetsko cudo, na slikama zaista izgleda zastrasujuci. Svidja mi se opis, lijepe slike

  3. Jako lijepo. Nego, sto ne dase glumcima i grobarima u arenu?

  4. I ja se to pitam. Za grobare još mogu shvatiti, ali ne znam zašto ne glumcima.

  5. Glumci nisu bili omiljeni u tadasnjem carstvu, prvenstveno jer su smatrani opasnim, obrazovanim kriticarima drustva koji su lako mogli da uticu na ponasanje i razum “praznoglave” mase, sto opet moze ugroziti vlast imperatora. Bilo kako bilo, mnogi carevi su pre velicali svoju vlast gladijatorskim igrama nego pozorisnim predstavama.

  6. Hvala Cage, sad smo razriješili i tu dilemu oko glumaca.
    Jesi li zadovoljan, dpgumby ?

  7. čekaj, ako je grobarima bio zabranjen ulaz, to znači i delijama ili su oni mogli na igre?

  8. interesantan clanak:))
    ako nastavite ovako.. bit cu vas stalni citatelj

  9. Evo me u Rimu i bas danas idem u posjetu Koloseumu i treba mi je ovakvo znanje, way to go ljudi. Tnx na kvalitetnom clanku
    Ps: A gdje su zivjeli gladijatori, gdje su im bile tamnice

 Leave a Reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

(required)

(required)

Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.

Follow

Get every new post on this blog delivered to your Inbox.

Join other followers: