kontesa

Mar 282015
 

Nedavno gledamo kviz Potjeru i čujemo pitanje: koja rijeka ima najviše prijestolnica na svijetu? Djeca kao iz topa odgovaraju: Dunav. Naš najmlađi autor, Maro – dvanaestogodišnjak,  se konačno odluči napisati putopis Budimpešta, koji je planirao uraditi ranije. Dijete uoči neke stvari koje mi odrasli ne vidimo; mi bismo možda više pričali o povijesti, pratili domaće ljude i njihovo ponašanje, pretraživali tržnice  za kupiti mađarske začine, vinske podrume ne bismo li našli tokajac, opisali čuvenu doboš tortu i žarbo kocke, a dječje oči više percipiraju neke druge stvari. Još u Budimpešti mi je “zabranio” da fotografiram i pišem natuknice :) I tako urednica ovog portala uživa u putovanju, bez opterećenja da nešto mora snimiti ili zabilježiti. Pa dajmo priliku mladima da jedan od najljepših europskih gradova opišu dječjim stilom:

Zgrada Parlamenta

Zgrada Parlamenta

“Za prošli rođendan Dundo nam je priredio posebno iznenađenje – putovanje u prijestolnice Dunava za vrijeme uskršnjih blagdana.

Stigli smo navečer u Zagreb, probudio sam se rano. Malo prerano. Bude me mama i tata, kažu:

-Idemo u Budimpeštu!

Ja sretan, mislim, napokon idemo tamo. Taman u pravo vrijeme, na Uskrs.

Mislio sam da je Budimpešta nešto kao Zagreb.

Išli smo avionom do Zagreba, pa onda u Budimpeštu autobusom.

Činilo se jednostavno, ali nije. Put do Budimpešte trajao je tri sata…”

PUTOPIS Prijestolnice Dunava – Budimpešta

Mar 222015
 
zlatne pogacice

Ovaj recept izrađujem godinama, zgodan je uz mezu, pivo. Može se jesti i toplo i hladno. Danas sam ga radila uz Meksičku pileću tortilla juhu s avocadom i baš je dobro pasalo. Recept sam dobila od prijateljice Bilje i dugo ga nisam dijelila ni s kim. Evo prilike da ga “pokupite” :)

Sastojci:

1 kg brašna

1 kvasac

2 jaja

1 dl ulja

3,5 dl mlijeka i vode (zajedno)

soli (ukupno dvije žličice)

Izrada:

Umiješati brašno s kvascem (svježim ili instant) + koliko šećera toliko i soli (kavena kašičica) + 1 jaje + 1 bjelanjak + 1 dl ulja – zakuhati pola mlijeka, pola vode (zajedno 3,5 dl). Ostaviti da stoji 1h. Izraditi male pogačice. Podmazati veliki lim ili postaviti papir za pečenje, raspljeskati pogačice i poslagati ih uz razmak. Narezati ih po površini nožem, premazati žumanjkom, postu kimom ili sezamom i na vrh staviti po šnitu margarina/maslaca. Ostaviti da stoji 15′. Peći oko 30′ na 200°C.

pogacice - narezane nozem

pogacice – narezane nozem

pogacice - namazane

pogacice – namazane

zlatne pogacice

zlatne pogacice

pogačice uz meksičku juhu

pogačice uz meksičku juhu

 

 

Mar 152015
 
Nekropola stećaka Radimlja

„Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu“
Ivo Andrić (nobelovac)

Radimlja

Radimlja

Stari grad Križevac

Stari grad Križevac

Bunar iz 15.st Boljuni

Bunar iz 15.st Boljuni

Begovina

Begovina

Grob Moshe Danonna

Grob Moshe Danonna

Hutovo blato

Hutovo blato

Doživite Stolac, istinski muzej pod vedrim nebom,
Otputujte u 13.000. godina p. n. e. i vratite se u 21. st.
Kako predstaviti Stolac? Gradić na jugoistoku Bosne i Hercegovine koji se vraća u život punih dvadeset godina i za kojega novije generacije nikada nisu ni čule, a posebno vidjele, osim ako nisu morale. Što je onda Stolac? Usputna stanica onima koji žele što prije stići od Mostara i Sarajeva do Dubrovnika ili dalje u Crnu Goru bez puno procedura. Zapravo ga većina tako doživljava.
Ali nemojte prestati čitati jer ovo gore nije ništa. Počet ćemo ispočetka i reći što je Stolac: Skrovište pračovjeka, utvrda Ilira, antički municipij, srednjovjekovni grad, počivalište stećaka, odmaralište begova, posjet austrougara i puno više od toga… Stolac je ljepota prirode, maslina i vina, rijeka i slapova, sakralnih objekata četiri religije i opet, puno više i od toga.
Prvo da predstavimo viziju, misiju i cilj ovoga članka koji je nastao kao želja za promoviranje cjelokupnog turističkog bogatstva općine od strane JU Radimlja koja ima zadaću razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Ustanova je pokretačka snaga putem koje nastojimo objediniti cjelokupnu turističku ponudu općine Stolac u jedinstveni turistički proizvod i prezentirati se na turističko tržište Bosne i Hercegovine i šire regije.

JU Radimlja

JU Radimlja

Stariji 5 000 godina od najstarijeg grada u Europi
Krenimo od epipaleolitičkog razdoblja (14 000.-12 000. p.n.e.). Negdje u koritu modre rijeke Bregave, u potkapini, u stijeni, 45 m iznad samog toka pračovjek je pronašao skrovište, pećinu Badanj. Svidjela mu se i pružala je sigurnost pa je ostavio trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka napadnutog strelicama. Onima koji ne uočavaju važnost samo da istaknemo kako je to prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana i najstariji prikaz „likovne“ umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Gravura iz Badnja

Gravura iz Badnja

I tako Stolac i njegova okolica postoje, negdje u hercegovačkom kršu tada i puno poslije toga. Zapravo, svidje se on i Daorsima, heleniziranom Ilirskom plemenu koji su živjeli od 300. do 50. godine p. n. e. u dolini rijeke Neretve, a glavni grad im je bio u Stocu, po njima nazvan Daorson. U njemu su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Preuzeli su grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora, fina keramika, brončana kaciga, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji, ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije te Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. Danas, više od 3500. godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči nekadašnjoj moći, a važnost mu povećava to da je postojala ideja da se predloži na popis sedam novih svjetskih čuda prije nekoliko godina.

Ostaci megalitskih zidina grada Daorsona

Ostaci megalitskih zidina grada Daorsona

Daorson 1

Daorson 1

Daorsi nas gotovo dovode ko kraja starog i početka novoga vijeka na ovome području, zapravo njihovim nestankom u 1. st. p. n. e. nisu više nastanjivali grad, ali su nastavili svoje aktivnosti u centru Daorsa u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća n. e. kao municipij Diluntum gdje se on održao do 4. st. n. e.
Ovo gore navedeno je sasvim dovoljno za opravdanje naziva muzej pod vedrim nebom, a zapravo nismo još rekli ni pola. Dakle, vremeplov nas dovodi do srednjeg vijeka i područja samoga grada Stoca koji je tada pripadao župi Vidoši. Stari grad Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. „Kraljica Vida“ je sagradi veleban kompleks u srednjem vijeku, ali sredinom 15. st. dolaze Osmanlije i osvajaju ga, te Stolac postaje dio osmanlijskog sultanata. U XVII. st., grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Opjevan je i u epu ,,Smrt Smail-age Čengića“ gdje Ivan Mažuranić započinje: ,, Sluge zove Smail-aga, Usred Stolca kule svoje, a u zemlji Hercegovoj…“

Stari grad Križevac

Stari grad Križevac

Stari grad Križevac 3

Stari grad Križevac 3

Stari grad

Stari grad

Stari grad Križevac 4

Stari grad Križevac 4

Mnoštvo je toga za reći, da se čovjek dovede u situaciju da bira barem deset većih atraktivnosti. Budući da je tako, i dalje smo u srednjem vijeku, na vječnim počivalištima pripadnika crkve bosanske, na dvije nekropole stećaka, Radimlja i Boljuni, mjestima s buduće liste UNESCO-ve svjetske baštine, trećem mjestu u državi koji je to uspio, poslije Mostara i Višegrada. U ove dvije nekropole broji se preko 400 stećaka iako ih ima mnogo više, raspoređenih na više lokacija. Što više o njima reći, nego citirati Miroslava Krležu:
“Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj.”

Nekropola stećaka Radimlja

Nekropola stećaka Radimlja

Radimlja 1

Radimlja 1

Nekropola stećaka Boljuni

Nekropola stećaka Boljuni

Predpostavljamo da sve više upoznajete grad i okolicu, a divite se sigurno. Što biste tek rekli da prošetate tokom rijeke Bregave, pređete barem tri veća kamena mosta, zavirite u mlinice i naučite nešto o stupama. Ostali biste bez teksta. Jednom, za posjete gradu, Ivo Andrić je rekao: „Ako je Bog želio igdje stvoriti Svijet onda ga je stvorio u Stocu.
Vjerujte mi da je bio u pravu!!! Ako ste u gornjem dijelu grada i upravo ste ostali očarani mlinicama i mostovima produžite do Begovine. Ona predstavlja stambeni kompleks kapetanske obitelji Rizvanbegovića, a svrstana je u jedan od najljepših i najznačajnijih rezidencijalnih kompleksa u Bosni i Hercegovini.

Begovina 1

Begovina 1

Jedan od mostova na Bregavi

Jedan od mostova na Bregavi

Jedan od mostova na Bregavi 1

Jedan od mostova na Bregavi 1

Obnovljena mlinica na Bregavi

Obnovljena mlinica na Bregavi

Obnovljena mlinica na Bregavi 1

Obnovljena mlinica na Bregavi 1

I_za kraj, ovo nije kraj. Stigli ste u 20.st. i upoznali samo ono najveće. Spomenut ćemo da je i austrougarska vladavina ostavila spomenike (gradske bazene i vodovod koji je još u funkciji), a ovdje se nalazi još i grob sarajevskog rabina Moshe Dannona, katolička Crkva, pravoslavna Crkva i Sultanova džamija te od prirodnih ljepota nezaobilazna rijeka Bregava i njeni slapovi, te park prirode Hutovo blato (upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu).

Hutovo blato 1

Hutovo blato 1

Katolička crkva

Katolička crkva

Sultanova džamija, Stolac

Sultanova džamija, Stolac

Pravoslavna crkva

Pravoslavna crkva

Pećina Badanj

Pećina Badanj

I samo još ovo, svi spomenici kulture gore navedeni i oni koji nisu navedeni, a ukupno ih je 30 u našoj općini, nalaze se na popisu nacionalnih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sa svime ovime zaključujemo da imamo puno toga vrijednoga za razvoj turizma koji će tek pokazati svoje pravo lice i nadamo se kako će se tek za nas čuti.
DOĐITE I ODUŠEVITE SE!!!
Modra rijeka
…Ima jedna modra rijeka, Široka je duboka je
Sto godina široka je, Tisuć ljeta duboka jest… (Mehmedalija Mak Dizdar, Stolac)

Panorama Stoca

Panorama Stoca

Rijeka Bregava

Rijeka Bregava

Rijeka Bregava 1

Rijeka Bregava 1

U daljnjem dijelu prilažemo korisne linkove koji će vam sigurno pomoći i nadamo se da ćete uskoro i sami osjetiti čari našega muzeja pod vedrim nebom.
http://www.radimlja.ba http://www.stolac.gov.ba
http://stolac-muzej-pod-vedrim-nebom.weebly.com http://www.hercegovina.ba

Mar 082015
 

“Postoje različiti načini učenja jezika. Postoje različiti načini zahvaljivanja ljudima na njihovim postignućima. Postoje različiti oblici čestitanja. Ono što je svakako neizostavan dio raznih ceremonija, od obilježavanja rođendana, promocije na poslu, svadbi, rođenja djetata i slično, su zdravice. Nisu one samo specifičnost Kazahstana, nego su dio šire kulture post sovjetskog prostranstva. Tako kažu da su gruzijske zdravice u pravilu najduže, najsrdačnije, najraskošnije i govori se pretvaraju u svojevrsnu verbalnu umjetnost.

Curke s posla se malo dotjerale za praznik

Curke s posla se malo dotjerale za praznik

Kako to izgleda? Pa prvo trebate razlog za slavlje. I onda donesete nešto hrane i cuge (ili to organizirate u restoranu/baru). I onda pozovete ljude da vam se pridruže. I onda krene klopanje i ispijanje i paralelno, svakih 5-10 minuta netko ima potrebu, pa čak i obvezu da nešto kaže u vaše ime…

U to ime, za „našu milijunašicu“ – šeficu putopisi.net:

Draga Naša Milijunašice,

 Kakvo si ti jedinstveno biće, daješ svoj identitet drugima da se mogu predstaviti cijelom svijetu; strpljivo skupljaš naše tekstove, nekad nas moraš i poticati na rokove :) , onda sve to oblikuješ, slažeš, potpisuješ – a jedina nagrada su upravo ovi klikovi koji su te doveli do milijuna.

Vjerujem da većinu nas ne poznaješ osobno a opet, svaki mail s tobom je kao da pričam sa frendicom na redovnoj bazi i povremenim životnim update-ima. Veselim se svakom mailu jer je neposredan, neopterećen (čak i u fazama najvećih kriza), osoban, poseban!

Tvoje socijalne vještine su primjer, tvoj karakter i izdržljivost baviti se ovim hobijem su inspiracija za sve nas koji ponekad posustanemo. Vjerujem da će sve ovo jednog dana završiti u nekom obliku i smjeru za koji nismo niti mogli sanjati onda kada si krenula sa objavama, i stoga…hvala ti milijunašice na svemu što radiš za nas putnike/putopisce.

voyager”

Hvala lijepo svima na čestitkama koje ste poslali putem maila,  facebooka i komentarima na Web stranici. Ipak sam izdvojila nešto tako lijepo, što mi je podiglo ego i razveselilo me, na taj način dokazajući da dugogodišnji trud nije uzaludan. Ne sjećam se da sam u životu pročitala nešto ljepše o sebi. Voyager je ovu tehniku pisanja zdravica usavršio radeći u Kazahstanu. :) Bravo!

Svakako pročitajte četvrti putopis iz  serijala Kazahstan za napredne – Zdravica za sve

Mar 042015
 

Dragi čitatelji i putopisci,

javljam veselu vijest – dosegnuli smo milijun posjeta na Putopisima zahvaljujući vašem zanimanju za putovanja, čitanju i praćenju :) ;) . Nakon 5,5 godina postojanja, skupljanja, rada i virtualnog druženja čestitam i ujedno zahvaljujem svim autorima (47)  na ovom portalu koji su svojim volonterskim angažmanom pridonijeli bogatom sadržaju preko 270 putopisa iz 75 država sa skoro svih kontinenata, osim Antarktike. Putopisci nam pišu s različitih destinacija, mijenjaju svoja stalna mjesta boravka, pa je i ovaj blog dinamičan i pun informacija s lica mjesta. Prema analitici flag countera 162 države su posjetile Putopise, a već odavno smo sakupili kolekciju svih američkih zastava – tj. posjetitelji iz svih američkih država su bar jednom povirili naš sajt. U zadnje vrijeme, na moje veliko iznenađenje, na stranicama se najviše zadržavaju čitatelji iz Paname, Iraka, Omana, Saudijske Arabije, Kine i Irske. Naši ljudi? Tko zna?

Nekako ne stižemo objavljivati recepte, ali oni svakako daju poseban pečat ovom projektu, koji raste i raste.

U najavi su nam još tri putopisca i to iz 3 različite države. Jedva čekam dobiti njihove uratke, jer su obećali pisati o nečemu što još nemamo u našoj  kolekciji. Naravno, ako održe obećanje :)

Kuća br. 15 u pozadini i pumpa

Telč u magli

Iznenadili ste nas brzinom i rastom čitanosti od početka 2015. , pa sam morala požurivati jednog zauzetog morskog vuka koji je obećao poslati putopis kad pređemo milijun. Dok on stigne sve poslati, preko sedam gora i sedam mora, čitajte najmaglovitiji  putopis o gradiću  Telču smještenog u Južnoj Moravskoj, koji smo posjetili prošle zime nas dvoje – izdavački tandem ovog portala.

TELČ – Najmaglovitiji putopis

Follow

Get every new post on this blog delivered to your Inbox.

Join other followers: